Elijas Rebronja, direktor Bošnjačkog instituta za nauku, kulturu i umjetnost iz Novog Pazara, reagovao je na medijske navode časopisa Forbes Srbija koji je objavio istraživanje Ekonomskog fakulteta u Nišu prema kojima je Novi Pazar zauzeo pretposljednje mjesto na listi gradova Srbije po kvalitetu života.
Rebronja tvrdi da ovo istraživanje nije naučno utemeljeno, budući da se zasniva isključivo na slobodnim procjenama i uvjerenjima pojedinaca, bez transparentnog prikaza uzorka anketiranih građana.
“Istraživanje koje Novi Pazar smješta među tri poslednja grada u kojima treba
živjeti izazvala je dosta medijske pažnje u Sandžaku i pokrenula brojne debate. Svakako da je
Forbes jedan od najpoznatijih svjetskih poslovnih medija koji između ostalog analizira i
razvoj gradova te vrši njihovo rangiranje, ali se mora istaći da ovo istraživanje koje je sproveo
Ekonomski fakultet u Nišu nije naučno utemeljena činjenica”, navodi Rebronja, dodajući da utisak manjeg broja ljudi nije statistički naučni podatak.
“Na prvom mjestu ovakvi podaci se zasnivaju na slobodnim procjenama i uvjerenjima pojedinaca. Ta uvjerenja nisu transparentno pokazana te se ne zna koliko je građana Novog Pazara iskazalo ovakav stav. Između 50 ili 100 ili 10.000 – statistika je procentualno na strani nauke, a ne na strani slobodnog uvjerenja.
Sama činjenica da se Forbesova analiza rangiranja gradova zasniva na anketama građana pokazuje da se odstupilo od realnog stanja i naučno utemeljenih činjenica. To kako se jedan manji broj ljudi osjeća u jednom gradu nije naučno relevantno, posebno ako je u pitanju mali uzorak anketiranih građana.
Primjera radi, u pomenutoj analizi Sombor je na prvom mjestu kao grad gdje je najpoželnije živjeti. U poređenju sa Somborom, život u Novom Pazaru je neuporedivo bolji – i to se poređuje činjenicama, brojkama i stvarnim pokazateljima na terenu.
Kako različite metodologije daju različite rezultate, možemo pogledati u praksi. Sombor je kao grad od 96.000 stanovnika koliko ih je imao 2002. spao na brojku od 70.000. Kada ste najpoželjnije mjesto za život po Forbes analizi, postavlja se pitanje kako ste za 20 godina izgubili 25.000 stanovnika i zašto su vam mladi ljudi i porodice napustili grad. Kako je Sombor postao jedan od najstarijih gradova po godinama stanovnika sa prosjekom od 45 godina? Ekonomski, Sombor gotovo da nema novih radnih mjesta i nema većeg ekonomskog razvoja.
Za razliku od Sombora, Novi Pazar je posljednjih 20 godina narastao od 85.000 na 120.000 stanovnika i sa natalitetom od 14 posto jasno pokazuje da je u ovom dijelu Srbije zapravo najpoželjnije mjesto za život.
Sombor nije ni veliki univerzitetski grad. Istina je da je miran grad i ugodan za život – poput recimo ugodnosti i mirnoće koju pruža Nova Varoš ili Tutin.
S druge strane, Novi Pazar spada među tri najmlađa grada u Srbiji po starosti stanovnika, sa prosjekom od 33 godine. Novi Pazar je po stopi fertiliteta među prvima u Srbiji sa procentom od skoro 2,2, te ako se uzme u obzir da većina gradova u Srbiji gubi stanovništvo, jasno je kakav je Novi Pazar kao mjesto gdje ljudi biraju da žive i zasnivaju svoju porodicu.
U gradu gdje se rodi 1.800 beba godišnje svakako je najljepše živjeti.
Naravno da je Forbesova analiza zasnovana na utisku određenog broja građana Novog Pazara, ali utisak manjeg broja ljudi nije ono što je statistički naučni podatak.
Forbesova analiza poređenja 28 gradova u Srbiji u 10 različitih oblasti nije utemeljena na naučnim činjenicama te tako nije niti može biti naučna istina.
Ekonomski gledano, u Somboru postoji više ustaljenih i sigurnijih radnih mjesta, ali Novi Pazar svoju ekonomiju bazira na malim porodičnim firmama koje posjeduju ogroman ekonomski potencijal. Ekonomska moć Novog Pazara nije izražena kroz prosječnu zaradu na nivou Srbije, a stvarna praktična nezaposlenost u Novom Pazaru svedena je na minimum, dok je nezaposlenost u Somboru oko 11 posto.
Sam Sombor ima prosječnu platu u posljednjih šest mjeseci oko 90.000 dinara, što je za 20.000 manje u odnosu na prosjek u Srbiji, a 5.000 više nego što je prosjek u Novom Pazaru.
Statistika također govori da je Novi Pazar grad sa najvećim brojem preduzetničkih radnji u cijeloj Srbiji u odnosu na broj stanovnika – oko 2.200, dok ih Sombor ima oko 1.400.
Po drugoj kategoriji rangiranja, Novi Pazar posjeduje Zdravstveni centar i neuporedivo je više rangiran od Sombora. Broj specijalista, pa i privatnih klinika, govori o tome – u Somboru, koji je rangiran na prvom mjestu, ima oko 180 specijalista, dok je u Novom Pazaru oko 250. U toku prikupljanja podataka svakako se nije uzelo u obzir da je u toku izgradnja Kliničko-bolničkog centra, da su mnoga odjeljenja u otežanim uslovima rada te da je lista čekanja zbog građevinskih radova znatno duža nego inače.
Novi Pazar kao univerzitetski centar sa dva univerziteta i oko 10.000 studenata najbolje je rangiran u regionu. Sombor ima oko 1.200 studenata i Pedagoški fakultet u sklopu Univerziteta u Novom Sadu. Novi Pazar po broju osnovnih i srednjih škola te broju učenika daleko je ispred Sombora – u osnovnoškolskom obrazovanju u Novom Pazaru je 13.000 učenika, a u Somboru oko 5.000. Broj srednjoškolaca u Novom Pazaru je oko 6.000, a u Somboru oko 2.500.
Ekološka dimenzija je u slobodnom utisku građana svakako na strani Sombora. Ne može se sporiti da u zimskim mjesecima Novi Pazar ima zagađen zrak i da se Novopazarci i dalje tradicionalno griju na čvrsta goriva. Narodski rečeno – tamo gdje nema posla ni ljudi, svakako je i apsolutno čist zrak.
Saobraćaj je još jedan dio percepcije Forbesove analize koja ne prati stvarna dešavanja na terenu. Samo godišnje broj novoregistrovanih automobila u Novom Pazaru raste na 1.000, što čini ukupnu brojku od 34.000 impozantnom. Ova analiza ne uzima u obzir da ogroman broj ljudi bira Novi Pazar kao najljepše mjesto za život i da zbog toga Novi Pazar dobija na desetine hiljada novih domaćinstava, što izaziva i saobraćajne gužve koje su često ravne onima u Beogradu.
Kulturni događaji u poređenju između Sombora i Novog Pazara statistički su u približnom broju od 120 sadržaja. Oni programi koji se realizuju u Kulturnom centru, biblioteci i muzeju – po broju i kvalitetu su u posljednjih deset godina na strani Novog Pazara.
Interesantno je i da oni lokalni mediji koji prenose Forbesovu anketnu analizu ne spominju da čak i u ovakvim nenaučnim i neutemeljenim analizama Novi Pazar dobija visoke ocjene za preduzetništvo, trgovinu i lokalnu ekonomiju.
Na kraju, treba još jednom istaći da je Forbes analiza zasnovana na anketi određenog broja građana i njihovom trenutnom utisku zadovoljstva ili nezadovoljstva, a nikako na statističkim podacima, te nije i ne može biti naučna činjenica. Ovom analizom nije bilo namjere umanjiti kvalitet života u Somboru, već prije svega istaknuti statističke podatke koji govore da Novi Pazar ima veći potencijal i da je budućnost na njegovoj strani.
Tamo gdje je budućnost bira se mjesto za život – i zato je Novi Pazar naučno utemeljeno i prema statističkim podacima dokazano kao najbolje mjesto za život u Srbiji”, zaključuje Rebronja.
Izvor: Sandzacke.rs