Selma Nurković iz Rožaja, najmlađi je doktor mikrobologije u Crnoj Gori i tvrdi da pčelinji otrov (apitoksin) može da poboljša stanje pacijenata koji su oboljeli od multiple skleroze, te da, neprerađen, može da se, u tačno određenim dozama, koristi kao efikasan prirodni lijek protiv nekih vrsta gljivičnih oboljenja ili oboljenja koja su uzrokovana njima.
Najmlađa doktorka mikrobiologije u Crnoj Gori ističe i da pčelinji otrov ne utiče na promjenu oblika i formaciju kolonija nekih vrsta gljivica, poput kandide, za razliku od Nystatina, komercijalnog antimikotilca,koji je ispitivane gljivice stimulisao na intenzivniji rast i diobu.
Selmine tvrdnje zasnovane su na istraživanjima koja je sprovela tokom rada na doktoratu, kojeg je odbranila sredinom jula.
Nurković je osnovnu školu i gimnaziju završila u Rožajama. Prirodne i biomedicinske nauke su uvijek bile u fokusu njenog interesovanja. Naročito, kako kaže, mikro i molekulama biologija.
Posebno sam bila zainteresovana za ubikvitarni, okom nevidljivi mikro svijet, za njegovu interakciju, metaboličke procese, djagnostiku i patogenezu istog, ispričala je ona Vijestima.
To je i bio razlog da upiše osnovne studije na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na smjeru mikrobiologija. Diplomirala je 2012, radeći istraživanja o Heliko bakteriji.
Heliko bakterija je jedina bakterija koju je Svjetska zdrastvena organizacija proglasila takvim mikroorganizmom koji može dovesti do nastanka kancera, odnosno do nastanka kancerogenih jedinjenja prvog reda, objašnjava ona, dodajući da je upravo to i navelo da se bavi tom problematikom, te na taj način, svojim radom, doprinese na polju dijagnostike. Selma Nurković je magistrirala na uzročnicima urinarnih infekcija kod ispitivanih ambulantnih pacijenata.
Zastupljenost infekcija urinarnog sistema je u porastu, kako u svijetu, tako i kod nas. Infekcije urinarnog sistema kod ljudi mogu izazvati različite akutne bolesti, hronična oštećenja, a u nekim slučajevima mogu dovesti i do smrti. Ovakve infekcije su najčešće uzrokovane bakterijama i najčešći su razlog (neopravdanog prepisivanja antibiotika koji mogu uzrokovati visok nivo rezistencije na pomenute mikroorganizme, te izazvati ozbiljne probleme po zdravlje ljudi”, rekla je ona, dodajući da kao takve, te infekcije imaju veliki medicinski značaj.
U magistarskom radu je, kako je kazala, prikazala sve uzročnike urinarnih infekcija kod ispitivanih ambulantnih pacijenata, opisala materijal i metode mikrobiološke dijagnostike, te pokazala prevalencu urinarnih infekcija i najbolje antimikrobne medikamente za njihovo liječenje.
Po završetku magistarskih studija, Nurković je odbila ponudu za posao u Laboratorijsko-dijagnostičkom centru “Nalaz” u Sarajevu i vratila se u Crnu Goru, gdje je odradila pripravnički staž, položila stručni i državni ispit. Neko vrijeme je provela volontirajući na Biotehničkom fakultetu, te u Veterinarskoj specijalističkoj laboratoriji.
U želji da se dalje usavršava na polju mikro i molekularne biologije, prije tri godine se vratila na matični fakultet i upisala i doktorski studij.
Školarina za taj trogodišnji studij iznosila je 11.000 eura, koje sam samostalno platila, jer pomoć ni od jedne naučne institucije u Crnoj Gori nisam imala, kazala je Nurković, koja je sve ispite na doktorskom studiju položila sa prosječnom ocjenom 9,78. Zbog obimnosti eksperimenta, tokom rada na disertaciji, imala je dva mentora. Doktorirala je na temu ‘Ispitivanje antifungalnog djelovanja apitoksina (Apis mellifera Linnaeus, 1758) u in vitro uslovima. Selma objašnjava da apitoksin, odnosno pčelinji otrov, ispoljava antibakterijsko, antipiretsko i antiinflamatomo djelovanje, te stimulira vensku propustljivost, a mehanizam djelovanja na organizam odvija se direktno putem kardiovaskularnog sistema i indirektno putem hormonskog sistema.
Njegovo djelovanje utiče na protok krvi, propustljivost i razmjenu materija kroz membrane, širenje krvnih sudova, na nervni sistem, podstiče stvaranje antitijela, usporava rast ćelija tomora, poboljšava stanje kod pacijenata oboljelih od multiple skleroze, što ukazuje da u organizmu čovjeka djeluje na mnoge fiziološke sisteme, objašnjava ona.
Sticanjem zvanja doktor bioloških nauka iz oblasti mikrobiologije u 29. Godini, Selma Nurković je postala najmlađi doktor nauka u Crnoj Gori iz te oblasti.
Najperspektivnije i najdeficitamije struke u svjetskim naučnim krugovima, dodaje ona. Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, u 2017. i 2018. godini, kako su kazali Vijestima, nije se nalazilo ni jedno lice sa zanimanjem doktor mikrobiologije.
Ako je Crna Gora ne želi, Selma odlazi u inostranstvo.
Selma Nurković je u inostranstvu učestvovala na više edukacija, kongresa i dodatnih praktičnih usavršavanja iz oblasti mikrobiologije, molekularne biologije i genetike.
I sve to o svom trošku, jer na konkursima koji su raspisivani u Crnoj Gori za naučno-istražvački rad, nikada nisam mogla da dobijem bilo kakvu stipendiju, ispričala je ona. Aplicirala je i na konkursu Ministarstva nauke za nacionalnu stipendiju za izvrsnost, kojim je, kako je kazala, predviđeno prvenstveno stipendiranje nezaposlenih doktoranata sa prirodno-matematičkih fakulteta.
Tu stipendiju su dobili filozofi, sociolozi i muzički pedagozi. Ukoliko crnogorska naučna elita ne bude imala sluha za naučno-istraživačkog radnika kao što sam ja, sigurno da ću aplicirati vrlo brzo u inostranstvu, u institucijama koje su već prepoznale moj potencijal i koje su mi ponudile da patentiramo medikament apitoksina u svrhu liječenja određenih oboljenja, kazala je ona, dodajući da će nastaviti da se bavim eksperimentalnom biomedicinom.