Hafiz Abdurrahman ef. Kujević je godinama bio prepoznat kao jedan od vodećih autoriteta unutar Islamske zajednice, a posebno kao blizak saradnik rahmetli Muamera Zukorlića. Njegova smjena sa pozicije muftije sandžačkog izazvala je snažne reakcije u vjerskim i političkim krugovima, budući da se on isticao po svojim stavovima o očuvanju autonomije Sandžaka, vraćanju vakufske imovine i jačanju vjerskog identiteta Bošnjaka.
Piše:Teufik Tahirbegović
Mešihat Islamske zajednice u Srbiji donio je kontroverznu odluku o prenosu ovlaštenja oblasnih muftija na predsjednika Mešihata, što je u praksi dovelo do značajnih kadrovskih promjena i izazvalo snažne reakcije u vjerskim i političkim krugovima Sandžaka.
Odluka Mešihata o reorganizaciji Islamske zajednice u Srbiji izazvala je oštre reakcije i otvorila niz pitanja o budućnosti vjerskog organizovanja Bošnjaka u Sandžaku. Dok jedni smatraju da je ovaj potez potreban kako bi se spriječile podjele i osnažila Islamska zajednica, drugi vjeruju da se radi o obračunu s “nepodobnim” pojedincima.
Prema ovoj odluci, koja je obrazložena kao usklađivanje sa Ustavom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, dr. Rešad ef. Plojović više nije beogradski muftija, dok hfz. Abdurrahman ef. Kujević gubi poziciju muftije sandžačkog i postaje savjetnik predsjednika Mešihata za sandžačku dijasporu. Nedžad ef. Hasanović je imenovan za koordinatora Muftijstva beogradsko-novosadskog.
Reakcije vjernika i javnosti
Iako je muftija Mevlud ef. Dudić izjavio da do ukidanja Muftijstva sandžačkog neće doći, mnogi u Sandžaku smatraju da je ta odluka de facto sprovedena. Uklanjanje hafiza Kujevića s pozicije muftije sandžačkog izazvalo je posebno oštre reakcije, jer je on bio jedan od najbližih saradnika rahmetli akademika Muamera Zukorlića.
Muftija Dudić u intrevjuu za TV Sandžak komentarisao je rekaciju javnosti, oštro demantujući da se Muftijstvo sandžačko ukida.
“To je najveća laž i neistina. Žao mi je zbog tih stvari koje sun a taj način prenesene. Razumijem brigu iskrenih vjernika i džematlija i svakako svih koji su me kontaktirali ovih dana, mnogi iskreni ljudi su dolazili I raspitivali se je li istina da se ukida sandžačko muftijstvo I da se ukida Sandžak. Za mene je to van svake pameti”, rekao je muftija Dudić, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji.
Ova odluka naišla je na posebno snažan otpor kada je u pitanju status Muftijstva sandžačkog, što je rezultiralo hitnom političkom intervencijom. Ministar u Vladi Srbije i predsjednik Stranke pravde i pomirenja (SPP), Usame Zukorlić, nakon razgovora s glavnim muftijom Mevludom ef. Dudićem, objavio je da Muftijstvo sandžačko neće biti ukinuto, te da će se njegov status rješavati na relaciji između islamskih zajednica Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
“Narod koji nema ime i prezime, nema dostojanstvo ni obraz. Muftijstvo Sandžačko je posljednja imenom sandžačka institucija koju imamo. Sandžak je u našim srcima, našoj duši, našim mislima i njega se nikada odreći nećemo”, poručio je Zukorlić.
Politička pozadina odluke?
Jedan od ključnih aspekata ove odluke je politička dimenzija. Dudićev potez neki vide kao pokušaj jačanja institucionalne stabilnosti Islamske zajednice, dok drugi smatraju da se radi o eliminaciji nepodobnih pojedinaca. Dodatne kontroverze izazvala je i informacija da je Dudićeva bliska rodbina navodno prisustvovala mitingu podrške Aleksandru Vučiću u Sremskoj Mitrovici, što su pojedini analitičari protumačili kao znak političkog svrstavanja vrha Mešihata uz vlast u Beogradu.
Odluka o usklađivanju Ustava Islamske zajednice u Srbiji sa Ustavom IZBiH dovela je do prenošenja ovlaštenja sa oblasnih muftija na glavnog muftiju, što je dodatno potpirilo spekulacije o “centralizaciji duhovne vlasti”.
Islamska zajednica u Srbiji je na osnovu svog Ustava sastavni dio Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na čelu sa vrhovnim poglavarom reisu-l-ulemom. U tom aktu nigdje se ne definiše niti spominje termin “glavni muftija”. Članom 62. određeno je da je predsjednik Mešihata muftija i glavni vjerski autoritet na području Sandžaka i Srbije, te da predstavlja Islamsku zajednicu u zemlji i inostranstvu.
Prema najvišem pravnom aktu Islamske zajednice u Srbiji, njeno sjedište je u Novom Pazaru. Može imati svoje sjedište i u Beogradu, međutim Sarajevo se kao sjedište ni na koji način ne definiše.
Uloga Muftijstva sandžačkog kroz historiju
Posebnu težinu cijeloj situaciji daje historijski kontekst Muftijstva sandžačkog, osnovanog 1993. godine, čija je glavna odrednica bila očuvanje Sandžaka, njegove teritorijalne cjelovitosti i vjerskog identiteta Bošnjaka u regiji.
Unatoč podjelama koje su nastale unutar Islamske zajednice 2007. godine, Muftijstvo sandžačko je nastavilo da djeluje kao simbol jedinstva bošnjačkog naroda. Pokušaj njegovog ukidanja ili degradacije stoga se doživljava kao direktan udar na politički i vjerski identitet Sandžaka. Godine 2007. došlo je do preimenovanja u Mešihat Islamske zajednice u Srbiji, ali je teritorija Sandžaka zadržala status Muftijstva sandžačkog, što je dodatno potvrđeno 2014. godine integracijom u Rijaset Islamske zajednice u BiH.
Pitanje Kolo džamije – Povod za smjenu Kujevića?
Jedan od ključnih aspekata njegovog djelovanja bio je angažman na vraćanju vakufske imovine, naročito u vezi s Kolo džamijom, što je bilo jedno od pitanja koja su godinama dijelila Islamsku zajednicu i vlasti u Srbiji. Njegovo zalaganje za restituciju vakufske imovine moglo je predstavljati ključni razlog za njegovu smjenu, jer je insistirao na principijelnom pristupu i odbijao političke kompromise.
Pored toga, Kujević je slovio za jednog od najuticajnijih i omiljenih muftija među vjernicima, poznat po svojoj harizmi, govorništvu i posvećenosti vjeri. Njegovo uklanjanje s pozicije muftije sandžačkog mnogi tumače kao pokušaj slabljenja onih struktura unutar Islamske zajednice koje su se zalagale za čvrstu povezanost sa Bosnom i Hercegovinom i očuvanje Sandžaka kao vjerskog i kulturnog centra Bošnjaka.
Sadašnja odluka Mešihata da Kujevića imenuje za savjetnika predsjednika Mešihata za sandžačku dijasporu može se posmatrati kao pokušaj kompromisa, ali i svojevrsno “sklanjanje” s ključnih pozicija odlučivanja. Ova promjena unosi dodatnu neizvjesnost u pitanje budućnosti Muftijstva sandžačkog, kao i generalno uloge Islamske zajednice u očuvanju bošnjačkog identiteta u Srbiji.
Pitanje koje ostaje otvoreno jeste hoće li Kujević i dalje imati značajan uticaj na Islamsku zajednicu iz nove pozicije, ili će ovo biti korak ka njegovom potpunom marginalizovanju. Njegove buduće odluke i potezi mogli bi imati veliki uticaj na dalji razvoj odnosa unutar Islamske zajednice i šireg političkog okvira u Sandžaku.
Jedan od faktora koji su mogli dovesti do marginalizacije hafiza Kujevića je njegovo insistiranje na vraćanju vakufske imovine, posebno u vezi sa spornom parcelom na kojoj se nekada dijelom nalazila Kolo džamija. Predsjednik Mešihata Dudić izjavio je da se na spornoj lokaciji nije nalazila džamija, što je izazvalo revolt javnosti, jer se Islamska zajednica godinama borila za povratak ove parcele. Kujevićev nepokolebljiv stav po ovom pitanju mogao je biti jedan od razloga za njegovu smjenu. Muftija Kujević je insistirao na povratku parcele Islamskoj zajednici, nastavljajući politiku rahmetli muftije Muamera Zukorlića.
Ono po čemu pamtimo rahmetli muftiju Muamera Zukorlića jeste i zbog njegove borbe o očuvanju svijesti o Sandžaku i institucije Muftijstva sandžačkog, kao posljednje službene, pravne primjene imena Sandžak.
Rahmetli muftija Zukorlić je svojevremeno upozoravao: “Ime se ne ukida radi imena, već radi namjere ukidanja imenovanog. Kada hoćeš da ukineš nešto prvo mu ukineš ime. Prema tome, ukidanje imena je sa ciljem ukidanje svega što je značilo to ime. A to ime znači jednu teritoriju na kojoj mi živimo, koja se historijski zove Sandžak, i na kojoj su pretežno živjeli Bošnjaci, naravno i drugi građani. Namjera ukidanja Sandžaka je sa ciljem ukidanja te teritorije i sa ciljem ukidanja tog naroda.”
Bilo kako bilo, jasno je da Islamska zajednica u Srbiji prolazi kroz period velikih promjena, čiji će se efekti osjetiti na vjerskom, političkom i društvenom nivou. Da li će ove odluke dugoročno oslabiti ili ojačati poziciju Bošnjaka u Sandžaku, ostaje da se vidi.
Konačna sudbina ove odluke još uvijek nije zapečaćena, jer mora biti potvrđena od strane Sabora Islamske zajednice u Srbiji. U međuvremenu, vjernici i imami nastavljaju izražavati nezadovoljstvo i podršku dosadašnjem muftiji Kujeviću, smatrajući ga dostojnim nasljednikom rahmetli Muamera Zukorlića.
Izvor: Sandzacke.rs