P. M. iz Novog Pazara pokušao je u subotu oko 22 sata da uništi tablu Aćif-efendije u Ulici 28. novembra u Novom Pazaru, a potom se potukao sa grupom mladića. Ubrzo je reagovala policija koja je privela muškarca koji je pokušao da uništi tablu.
“Nacisti su nacisti, ma koje da su nacionalnosti, za mene su svi isti. Selektivnost i pristrasnost prema ‘herojima’ iz sopstvenih redova nas neće daleko odvesti”, kaže za Nova.rs Aida Ćorović, koja je nedavno bacila jaja na mural Ratka Mladića u Njegošovoj ulici u Beogradu, zbog čega je bila privedena.
“Bošnjacima samo može da služi na sramotu da su za svog heroja prigrlili čovjeka koji ih jeste odbranio od četničkog pokolja, ali, bio je kolaboracionista nacističke vlasti, proterivao srpske porodice iz Novog Pazara, za šta imamo još živih svjedoka, potkazivao jevrejske porodice, od kojih su mnogi ubijeni na Starom sajmištu. Za njegova zlodjela, suđeno mu je nakon Drugog svjetskog rata i ubijen je kao izdajnik”, navodi Ćorović.
Kako kaže, “licemerje će nam glave doći, a sram bilo svakoga ko podržava nasilje”.
“Niste ništa bolji od dripaca koji podržavaju Mladića i ovim činom gubite pravo da ukazujete na zločine drugih, jer niste u stanju da vidite zločince u sopstvenim redovima”, poručila je Aida Ćorović za Nova.rs.
“Žena sa jajima”, kako su je opisivali pojedini mediji nakon što je napala mural Ratka Mladića u Beogradu, se pokušava dodvoriti srpskim nacionalistima koji su je proteklih dana prozivali da ne osuđuje navodne zločince u svojim redovima relativizirajući na taj način genocid nad Bošnjacima povlačenjem paralele između ratnih zločiniaca i časnih branioca u pokušaju nametanja nepostojeće krivice bošnjačkom narodu koji se kroz historju borio od istrebljenja.
Predsjednik Društva historičara Sandžaka Esad Rahić, međutim, u svojim tekstovima ističe da Aćif-efendija nije bio pristalica fašističke ideologije, što, kako navodi, potvrđuju i srpski historičari. Nije planirao etničko čišćenje i genocid nad srpskim narodom. Nije napadao srpske gradove. Kratkotrajna epizoda kontranapada u smjeru Raške bila je dio sveukupnog operativnog plana odbrane Novog Pazara, a ne neki širi i dugoročniji operativni projekt.
“Aćif Hadžiahmetović zvanično se u Srbiji vodi kao narodni neprijatelj i u srpskoj historiografiji je označen kao jedan od neprijatelja srpskog naroda na području Sandžaka. Nasuprot tome, za Hadžiahmetovića je poznato da je u vrijeme ratnih dana organizirao zaštitu lokalnog srpskog stanovništva, na taj način što je određivao da svaku srpsku kuću ili porodicu čuva bošnjačka porodica”, kaže Rahić.
Kako navodi Rahić, u nekim historijskim izvorima zabilježeno je da je Hadžiahmetović tokom napada na Novi Pazar od osvete albanskih boraca spasio nekoliko stotina Srba tako što ih je sklonio u zgradu suda. U javnoj egzekuciji strijeljan je 21. januara 1945. godine na stratištu novopazarskog naselja Hadžet, s više od 1.500 bošnjačkih patriota. Hadžiahmetović iza sebe nije ostavio muških potomaka.
Aćif Hadžiahmetović (1887–1945) najutjecajniji je sandžački političar u međuratnom periodu i tokom Drugog svjetskog rata. Bio je najznačajnija ličnost po značaju u partiji Džemijet (Jedinstvo), poslije braće Nedžib-bega i Ferhat-bega Drage, a koja je djelovala od 1919. do početka 1924. godine u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i okupljala albansko, tursko, bošnjačko i drugo muslimansko stanovništvo Makedonije, Kosova i Sandžaka. Tri puta biran je za narodnog poslanika u Skupštini Jugoslavije – 1920, 1925. i 1938. godine – a u međuratnom periodu na njega su izvršena tri atentata.
Izvor: Sandzacke.rs