Halal industrija je najbrže rastuća industrija na svijetu, a Srbija je prepoznala to kao svoju razvojnu šansu, izjavio je za Anadolu Agency (AA) direktor Agencije za sertifikovanje halal kvaliteta Samir Tandir.
Halal proizvodi su oni proizvodi koji su dozvoljeni za konzumiranje prema muslimanskoj vjeri, odnosno svi proizvodi, osim onih od svinjskog mesa, genetski modifikovanih (GMO) organizama i alkohola, objašnjava Tandir.
Kao svoju razvojnu šansu, Srbija je halal industriju, koja je najbrže rastuća na svijetu, prepoznala 2012. godine. Tome, osim dobrih odnosa sadašnjeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa arapskim zemljama, doprinose i dobri odnosi sa Turskom, kao i Azerbejdžanom.
“Tako da danas imamo halal industriju jako razvijenu kada je Srbija u pitanju i najveće kompanije u zemlji su naši klijenti”, navodi Tandir.
Neke od kompanija koje su do sada dobile sertifikat za halal kvalitet su Carnex, Yuhor, Frikom, Sunoko, Meggle.
“Ne postoji branša da ozbiljno govorimo, a da ona nema reprezentativne predstavnike kada je halal industrija u pitanju, a da se oni nisu serticifirali”, kazao je Tandir.
Kao razlog za to navodi to što je halal standard opšteprihvaćen u svijetu, te je već postao pravilo za sve ozbiljne kompanije koje žele da učestvuju u “globalnoj tržišnoj utakmici”.
“Regionalno tržište je jako respektabilno. Imamo 50 odsto konzumenata u Bosni i Hercegovini, 30 odsto u Crnoj Gori, značajan broj od pet do 10 odsto u Srbiji, imamo milion i po konzumenata kada je u pitanju Kosovo, 80 odsto Albanija, 50 odsto u Makedoniji. To je respektabilan broj kada govorimo o kompanijama koje su okrenute ka regionalnom tržištu i one zbog toga uvode halal standard kvaliteta i dosledno se toga pridržavaju”, rekao je Tandir.
Dodaje da je Srbija kasnila u poređenju sa regionom. Kao primjer je naveo Sloveniju u kojoj sve kompanije rade na sertificiranju ugostiteljskih objekata. Ipak, navodi da Srbija sada “užurbano sustiže region”, jer ima jako razvijenu industriju i svest potrošača raste.
Govoreći o vidiljivosti halal proizvoda u Srbiji, kaže da su oni obeleženi zaštitnim znakom, te da sve više ugostitelja zbog turista ima te oznake na svojim ugostiteljskim objektima.
Tandir je dodao da plasiranje halal proizvoda na inostrano tržište olakšava i Sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom, koja je strateški partner Srbije. Prema njegovim rečima, u Beogradu ima sve više turskih turista, što dokazuje i činjenica da svakodnevno ima sve veći broj ugostitetalja koji uvode halal proizvode zbog tih gostiju, ali i zbog gostiju sa arapskog tržišta.
Upitan šta treba još uraditi kako bi Srbija sustigla region po pitanju halal industrije, on kaže da je neophodno raditi na edukaciji ljudi, kao i da političari kada idu u poslovne posjete stranim zemljama, budu u pratnji poslovnih delegacija, što će rezultirati potpisivanjem ugovora koji će obezbediti lakšu razmjenu dobara.
“Većina kompanija, da ne kažem sve, implementiraju halal i druge standarde zbog tržišta i kada je u pitanju izvoz”, naveo je Tandir.
Prema njegovim rečima, i Rusija i Evropska unija su veliko halal tržište.
“Ulaganje u implementaciju halal standarda jeste investicija koja se isplati”, dodaje.
Kako je naveo, to je velika razvojna šansa, jer na primjer, stočari zbog toga imaju obezbijeđen plasman robe, pa onda investiraju i povećavaju stada.
“Ako govorimo o mleku i mlečnim proizvodima, onda ljudi imaju želju i potrebu da investiraju i prošire broj grla koja imaju u svom tovu da bi imali što više mleka”, naveo je Tandir.
Objašnjava i da je to jedan lanac u kome dobijaju apsolutno svi: “Tu dobijaju apsolutno svi i ta zemlja, u ovom slučaju Turska, gde se to izvozi, jer dobija siguran i kvalitetan proizvod koji je odgajan u prirodnom okruženju. Ipak smo mi poznati kao proizvođači zdravog mesa i sertificiranog od strane renomirane agencije koja je lider na tržištu kada je u pitanju izdavanje halal sertifikata.”