U bjelopoljskom Centru za kulturu održana je tribina pod nazivom “Jezički identitet pojedinca i zajednice”, posvećena značaju jezika za identitet pojedinca i zajednice, očuvanju tradicije i identiteta izvan matične države.
Organizatori su bili Institut za jezik Univerziteta Sarajevo i Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori. Kako je istaknuto na tribini “na ovaj način putem tribine se dobija dublje razumijevanje i važnost jezika, koji je spona sa korijenima, spona koja povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost”.
Direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu dr. Jasmin Hodžić je kazao se razgovaralo o temi jezičkog identiteta pojedinca i zajednice, u okviru programa “Dani Instituta za jezik”, koji traju od februara, u dijelu obilježavanja Dana maternjeg jezika, prenosi Dan.
“Govorili smo o statusnim i identitetskim pitanjima jezika u društvu, uz isticanje pozitivnog prijmjera u Crnoj Gori sa ustavnim rešeljnjemia u obrazovanju, za razliku od nekih djdjelova, pa i u samoj BiH. Imamo u Crnoj Gori zaživljen dah jezičkih prava i sloboda i zato smo govorili o jezičkoj toleranciji i potrebi njegovanja jezičkih sloboda”. kazao je Hodžić.
On je dodao da Crna Gora u kontekstu Bošnjaka i bosanskog jezika baštini mnogo toga što može dati i samoj Bosni, ikao je prisutno različito preplitanje kroz istoriju.
“Mi imamo zato itekako o čemu govoriti kad je tema bosanski jezik u Crnoj Gori. Imamo dokumente Osmanskog arhiva koji kroz istoriju govore o bosanskom jeziku u školstvu u Crnoj Gori, kao i dokumenta koja govore o knjižebnosti bošnjaka i imenovanju jezika bosanskim. Imamo bosanske pisce ovdje i savremeno stanje koje je otvoreno, tolerantno i demokratsko i zato pohvaljujem našu saradnju sa lingvistima u Crnoj Gori”, kazao je Hodžić.
Kako je kazao dr. Alen Kalajdžija, naučni saradniku u Institutu za jezike, bila je zanimljiva tema, vezane za aktivnosti Bošnjačkog vijeća i Instituta za jezik “apostrofirali smo problem bosanskog jezika ne samo na području Crne Gore, već uopšteno na svim područjima gdje se govori bosanskim jezikom”.
“Ko što znamo bosanski jezik je jedan od službenih jezika u BiH ali i jedan od službenih jezika u Crnoj Gori, tako da je potreba da se njeguju jezičke slobode i pravo, što se zasniva na principima jezičke tolerancije i demokratije, da je pravo svakog pojedinca u zajednici da se koristi jezikom. Odgovorili smo na pitanja koja muče stanovnike ovoga kraja”, rekao je Kalajdžija.
Kako je naglasio to su pitanja koja se tiču toga da ljudi ponekad imaju osjećaj inferiornosti kad je u pitanju prisustvo bosanskog jezika, ili pripadnosti bosanskom jeziku.
“Bosanski jezik ima tradiciju u Crnoj Gori, zašta postoji niz dokumenata istorijske prirode. Želimo da otkravimo pozitivan odnos koji podrazumijeva njegovanje sopstvenog jezičkog identiteta i da to ne znači urušavanje i nipodošptavanje nekog drugog jezika.Naprotiv, moramo se truditi da poštujemo jedni druge, da govorimo vlastitim jezicima a da nam nimalo smeta što neko govori svojim drugim jezikom. To je pristuup koji moramo da razvijamo i njegujemo”, kazao je dr Kalajdžija.
Na okruglom stolu govorio je i stručni saradnik u Institutu za jezik dr. Haris Balević, a moderatorka bila mr. Dženisa Mujević.