Pod sloganom “33 godine za slobodu”, SDA Sandžaka je obilježila godine svog osnivanja i trajanja na političkoj sceni u Sandžaku.
Bez pompe i slavljeničkih ushićenja, koji su bili aktuelni do prije petnaestak godina, ali i bez prisustva većine novinara, tridesettrogodišnjica postojanja stranke obilježena je sjednicom Glavnog odbora.
Kako javljaju portali bliski SDA Sandžaka, na skupu su usvojeni zaključci o položaju i zaštiti prava i interesa pripadnika bošnjačke zajednice i statusu Sandžaka i BiH kao matične države.
U zaključcima jedino je novi zahtjev je onaj upućen međunarodnoj zajednici da sazove završnu konferenciju o trajnom rješenju krize u bivšoj Jugoslaviji, radi rješavanja statusa Bošnjaka i BiH. Sve ostalo je već viđeno i mnogo puta ponovljeno.
Lider stranke, Sulejman Ugljanin, ocijenio je da “rješenje jugoslovenske krize ulazi u završnu fazu i svi narodi na prostoru bivše SFRJ riješili su svoj status i svoje matične države“, osim BiH i bošnjačkog naroda. Od EU, SAD, i UN zatražio je da održe konferenciju i riješe te statuse, koju bi sazvali visoki predstavnik Kristijan Šmit i Vijeće za implementaciju mira u BiH, prenosi “Danas“.
Podjećamo, Mirovna konferencija, koju je organizovao britanski diplomata lord Piter Karington, otpočela je sa radom u Hagu 7. septembra 1991. godine.
U radu te Konferencije sudjelovali su predsjednici i predstavnici republika, faktički već bivše, SFRJ, te predstavnici Predsjedništva SFRJ i njene vlade, čiji je dio, oličen u dr. Branku Kostiću, od ranije, kontrolisao ondašnji neprikosnoveni lider Srbije Slobodan Milošević.
Konferencija je za mnoge bio prvi ozbiljni pokušaj međunarodne zajednice za spriječi rat u Jugoslaviji, iako su u to vrijeme sukobi u Hrvatskoj već poprimali dramatične razmjere.
Lord Piter Karington predložio je plan za razrješenje jugoslovenske krize, koji je predviđao međunarodno priznanje suverenosti i nezavisnosti jugoslovenskim republikama, koje su dobile mogućnost da slobodno, nakon toga, odluče, da li će i kako će, formirati labavu asocijaju nezavisnih i suverenih država.
Plan su prihvatili predsjednici svih republika-članica već faktički bivše SFRJ, izuzev Srbije i njenog predsjednika Slobodana Miloševića, koji je taj plan odbio.
Na toj konferenciji usvojena je “Deklaracija o mirnom razrješenju jugoslovenske krize“. Haška konferencija održala je, potom nekoliko plenarnih zasijedanja.
Izvor: Sandzacke.rs/Danas.rs