Uoči obilježavanja 25. godišnjice od zločina u Štrpcima Fond za humanitarno pravo (FHP), Žene u crnom i Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda pozvali su Tužilaštvo za ratne zločine i sudove u Srbiji da riješe pitanje potvrđivanja optužnice za ovaj zločin i nastave postupak, javlja Anadolu Agency (AA).
Ministarstvo za rad i druge nadležne srbijanske institucije pozivaju da donesu novi zakon zasnovan na modelu onoga o pravima civilnih žrtava povreda ljudskih prava u oružanim sukobima i u vezi sa oružanim sukobima u periodu od 1991. do 2001. godine, koji sadrži normativna rješenja za ostvarivanje prava žrtava u skladu sa međunarodnim ugovorima o zaštiti ljudskih prava i drugim međunarodnim standardima u pružanju reparacija žrtvama.
U utorak, 27. februara 2018. godine, navršava se 25 godina od zločina u Štrpcima, kada su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), na željezničkoj stanici u Štrpcima (BiH), iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd–Bar izveli i ubili 20 putnika, civila nesrpske nacionalnosti.
Fond za humanitarno pravo (FHP), Žene u crnom i Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda podsjećaju da porodice žrtava 25 godina čekaju na sudsku pravdu u Srbiji i na priznanje statusa porodica civilnih žrtava rata.
Otmica planirana, vlasti u Beogradu znale da će putnici nesrpske nacionalnosti biti oteti
Žrtve ovog zločina su: Esad Kapetanović, Ilijaz Ličin, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Toma Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice.
Većina žrtava zločina sa stanici Štrpci bile su iz Prijepolja, Bijelog Polja, Beograda, Berana i Podgorice. Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve.
Tijelo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Ilijaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine, dok se za ostalim žrtvama i dalje traga. Za ovaj zločin do sada su pravnosnažno osuđeni samo Nebojša Ranisavljević i Mićo Jovičić. U sudskom postupku koji je protiv Nebojše Ranisavljevića vođen pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora) utvrđeno je da je grupa pripadnika Višegradske brigade VRS, koju je predvodio Milan Lukić, nasilno zaustavila voz u stanici Štrpci i iz njega izvela 18 putnika Bošnjaka, jednog Hrvata i jednu osobu neutvrđenog identiteta, koje su potom vojnim kamionom odvezli u prostorije osnovne škole u mjestu Prelovo kod Višegrada.
Nakon što su im oduzeli sve vrijedne stvari i pretukli ih, vezali su ih žicom i odvezli u napuštenu kuću u obližnje selo Mušići, gdje su im naredili da legnu, a zatim su ih Milan Lukić i Boban Inđić ubili. Za to vrijeme Ranisavljević je čuvao stražu ispred kuće. Kada je jedan od otetih putnika pokušao da pobjegne, Ranisavljević ga je ranio, a potom je ranjenog putnika ubio Milan Lukić. Ranisavljević je 2003. godine osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina.
Tokom suđenja Ranisavljeviću, na osnovu dokumentacije ŽTP “Beograd” utvrđeno je da je otmica bila unaprijed planirana i da su predstavnici državnih organa Srbije i Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) bili upoznati sa postojanjem plana da se na stanici Štrpci izvrši otmica putnika nesrpske nacionalnosti.
“ŽTP je o tom planu obavestio Ministarstvo odbrane SRJ, Užički korpus Vojske Jugoslavije i Državnu bezbednost, ali ništa nije preduzeto da se otmica spreči”, podsjećaju iz ovih tri organizacije za ljudska prava u Srbiji.
Mićo Jovičić, protiv koga je vođen postupak pred sudom Bosne i Hercegovine, priznao je da je učestvovao u premlaćivanju civila i da je čuvao stražu prilikom njihove otmice iz voza i likvidacije, te je sa Tužilaštvom Bosne i Hercegovine 2016. godine zaključio sporazum o priznanju krivice, na osnovu kojeg je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet godina.
Za zločin u Štrpcima pred sudom Bosne i Hercegovine u toku je suđenje desetorici optuženih, među kojima su Luka Dragičević, komandant Višegradske brigade i Boban Inđić, komandant Interventne čete u Višegradskoj brigadi.
U Srbiji je zbog zločina počinjenog u Štrpcima Tužilaštvo za ratne zločine (TRZ) podiglo optužnicu u martu 2015. godine protiv pet lica. Optužnicu sud do danas nije potvrdio, već ju je nekoliko puta vraćao TRZ-u na dopunu.
Mirni protesti u Novom Pazaru na 25. godišnjicu od zločina
Prema ocjeni organizacija za ljudska prava koje već četvrt vijeka prate ovaj slučaj porodice žrtava, od kojih su većina državljani Srbije, suočene su i sa dvodecenijskim ignorisanjem državnih organa nadležnih za brigu o civilnim žrtvama rata (Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja – Ministarstvo za rad).
-Majke, očevi, deca, supružnici i drugi srodnici žrtava ovog zločina, zbog diskriminatornog zakonskog okvira u Srbiji, koji im uskraćuje prava samo zbog toga što su stradali van teritorije Srbije, iako su bili njeni građani, ne mogu dobiti status članova porodica civilnih žrtava rata koji bi im osigurao simbolične beneficije u vidu mesečnih novčanih primanja i socijalne podrške – navodi se u reagovanju.
Na neadekvatnost postojećeg zakonskog rješenja i njegovo diskriminatorno sprovođenje već godinama ukazuju žrtve i njihova udruženja, FHP i druge organizacije civilnog društva. Uprkos ozbiljnim primjedbama domaćih i međunarodnih aktera, taj zakon još uvijek nije promjenjen.
FHP, Žene u crnom i Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda obilježiće 25. godišnjicu zločina u Štrpcima u utorak, 27. februara 2018. godine, sa početkom u 15:48 sati pred ulazom u Glavnu željezničku stanicu u Beogradu.
U Prijepolju, odakle je bila većina ubijenih Bošnjaka, Bošnjačka kulturna zajednica (BKZ) u saradnji sa Mešihatom IZ-e u Srbiji – Medžlisom Prijepolje, tradicionalno organizira komemorativnu akademiju “Štrpci bez mezara”.
Povodom obilježavanja 25. godišnjice od otmice u Štrpcima te drugih nerasvijetljenih zločina nad Bošnjacima Sandžaka, Stranka demokratske akcije (SDA) Sandžaka je za 27. februar 2018. godine u Novom Pazaru najavila održavanje mirnog skupa pod nazivom “Za slobodu i sigurnu budućnost”.