Lider Stranke pravde i pomirenja (SPP) Muamer Zukorlić čestitao je danas Srbiji i njenom predjsedniku Aleksandru Vučiću praznik Sretenje, dan kada je Karađorđe podigao Prvi srpski ustanak protiv Turaka i kojom prilikom je, prema bošnjačkim historičarima, počinjeno niz zločina prema muslimanskom stanovništvu Srbije i kada su zapaljene i srušene mnoge džamije.
“Čestitam svim građanima i predsjedniku Republike kao predstavniku države, pozivajući ih da otvorimo novu stranicu u našim odnosima”, rekao je Zukorlić.
On je istakao da je ono što ovih dana doživljava u Beogradu mnogo više od kampanje i poručio da će učiniti sve da do građana dopre poruka za koju vjeruje da predstavlja sjeme nove i sveže politike u Srbiji.

Tokom svog obraćanja u prostorijama SPP-a u Beogradu, Zukorlić je koristio sintagmu “naš narod” poistovećujući time Srbe i Bošnjake.
Jedan od najbližih Zukorlićevih saradnika i vodećih funkcionera Stranke pravde i pomirenja, Admir Muratović, do samo prije neku godinu imao je negativan stav o Sretenju.
U autorskom tekstu pod naslovom “Na šta Sretenje podsjeća Bošnjake?” objavljenom na portalu Sandžak Press 2011. godine Muratović opisuje svoj emotivni odnos prema datumu iz srpske historije koji je država Srbija proglasila svojim Danom državnosti.
“Potpisujem da sve dok nam budu nametali Savu kao školsku slavu, Sretenje kao Dan državnosti, himnu, grb, vrijeđali vjeru i svetinje, poništavali izbornu volju, ja sam u ŠTRAJKU! Svoju lojalnost ću svesti na zakonski minimum”, napisao je, između ostalog, Muratović.

Muratović dalje navodi da je shvatio da Bošnjacima bez autonomije Sandžaka nema spasa, a i zbog čega:
“14. na 15. februar 1804. godine na Sretenje podignut je Prvi srpski ustanak protiv Turaka pod vođstvom Karađorđa Petrovića i Miloša Obrenovića. 1835. godine, na Sretenje, Miloš Obrenović donosi prvi Ustav Kneževine Srbije. Nemam ništa protiv toga da Srbi glorificiraju ličnosti iz svoje historije. No, imam protiv da se ja kao Bošnjak tjeram da zaboravim da su Karađorđe Petrović i Miloš Obrenović, isti oni s kojima premijer dijeli sistem vrijednosti, 1809. godine zapalili Novi Pazar, opkolili Sjenicu, i na ‘riječ’ ubili preko 2.500 bošnjačkih civila, što je značilo 2/3 ukupnog stanovništva. To je bio do te mjere planiran događaj da ga i premijerov prethodnik na toj funkciji, predsjednik vlade Kneževine Srbije, Ilija Garašanin, 1844. godine, u svom kontraverznom Načartaniju, slavi kao veliku pobjedu za ‘srpsku stvar’, piše Muratović.
Inače, tokom pohoda na Sandžak u ovom ustanku Karađođe je spalio Sjenicu, gdje je masakrirao preko 2.500 Bošnjaka, prekršivsi dogovor koji je postigao o mirnoj predaji grada. Tokom pohoda na Novi Pazar stigao je čak do Bedema sa svojom vojskom, ali je tu glatko poražen a njegova vojska se brzo razbježala.