U najnovijoj epizodi filozofskog podkasta “Lukavstvo uma”, pod nazivom “O islamskoj filozofiji i misticizmu”, gostovao je dr. Seid Halilović, član Centra za religijske nauke “Kom”. Razgovor, koji je vodila autorka podkasta, doktorand filozofije Andrea Jovanović sa Univerziteta u Beogradu, pružio je slušaocima dubinski uvid u islamsku filozofsku misao i njenu relevantnost u savremenom kontekstu.
Dr. Halilović je na početku razgovora istakao fundamentalno ograničenje instrumentalnog uma u odgovaranju na ključna egzistencijalna pitanja.
“Razmišljanje o početku i kraju čovjeka i univerzuma, o postojanju i nepostojanju, o cilju i vrijednostima nije nešto čemu se čovjek posvećuje u slobodno vrijeme. To su pitanja koja proizlaze iz srži njegovog postojanja i njegov život se razvija upravo u svjetlu odgovora na ta pitanja”, istakao je Halilović.
Prema njegovim riječima, rješenje nije u izbjegavanju ovih pitanja, već u pristupu koji prevazilazi okvire instrumentalnog uma. “Do nekih odgovora treba doći u svjetlu metafizičkog uma, a do drugih snagom praktičnog uma,” objasnio je.
Islamska filozofija i dogmatska teologija
Govoreći o razlici između islamske filozofije i dogmatske teologije, dr. Halilović je naglasio metodološku distinkciju.
“U islamskoj filozofiji se koristi isključivo demonstrativni silogizam, koji donosi izvjesni zaključak na osnovu izvjesnih premisa. Za razliku od toga, dogmatska teologija se oslanja na dijalektički silogizam, čiji je cilj da ubijedi sagovornika, koristeći premise koje on prihvata”, objasnio je.
Halilović je istakao da je primarni cilj islamskog filozofa “da razotkrije istinu onakvu kakva ona zaista jeste”, pri čemu ontološka i metafizička učenja sakralnih islamskih tekstova služe kao svojevrsna mapa puta.
Teorijski sufizam i mistička metafizika
Posebno zanimljiv dio razgovora bio je posvećen teorijskom sufizmu i islamskoj tradiciji mističke metafizike.
Dr. Halilović je objasnio da mistik odgovore na metafizička pitanja otkriva “u svjetlu kredibiliteta svoje intuicije i kognitivne snage svog srca”. Međutim, on je naglasio da muslimanski filozof može koristiti sadržaj mističkih intuicija, ali ga mora reinterpretirati u formi filozofskog demonstrativnog silogizma.
Kritika modernog prosvjetiteljstva i postmodernizma
U završnom dijelu razgovora, dr. Halilović se osvrnuo na savremene filozofske tokove na Zapadu.
“Danas su na Zapadu svi izgubili nadu u moderno prosvjetiteljstvo. jer su shvatili da čovjekov instrumentalni um nema kognitivnu vrijednost čak ni u sudovima o fizičkim i empirijskim dimenzijama našeg života”, primijetio je Halilović.
Međutim, on je kritizirao postmodernističke tendencije koje, umjesto vraćanja instrumentalnog uma u okrilje viših stupnjeva racionalnosti, predlažu njegovo potpuno podređivanje “najnižem i najprofanijem stepenu racionalnosti”.
Dr. Halilović je zaključio razgovor analizom teorijskih izazova moderne nacionalne ideologije i koncepta destruktivne tolerancije u sferi međureligijskog dijaloga. Prema njegovom mišljenju, ovi fenomeni dodatno kompliciraju potragu za istinom u savremenom društvu.