Bitka na Bedru odigrala se u utorak, 13. marta 624. godine ili 17. Ramazana, 2. godine po islamskom kalendaru, u regiji Hidžaz u zapadnoj Arabiji. Bila je to ključna bitka u ranim danima islama i prekretnice u borbi poslanika Muhammeda a.s. s njegovim protivnicima u Meki.
U historiji islama, bitka je označena kao odlučujuća pobjeda koja se može pripisati božanskoj intervenciji, dok je u sekularnim izvorima označena kao strateška pobjeda genijalnog Muhammeda a.s. To je jedna od rijetkih bitaka posebno navedenih u Kur'anu. Sva znanja o bitci kod Bedra dolaze od tradicionalnih islamskih izvora, hadisa i biografija Muhammeda a.s., zabilježenog u pisanom obliku nakon bitke. Nema opisa bitke prije 9. vijeka.
Bitka kod Bedra ozbiljno je narušila prestiž Meke, istovremeno jačajući politički položaj muslimana u Medini i uspostavljajući islam kao održivu silu na arapskom poluostrvu. Uspon islama protiv mnogobožačkih plemena u Meki bio je od vitalnog značaja u vojnoj historiji, kao i u historiji religije i društva.
Muhammed a.s. i njegovi sljedbenici 622. godine emigriraju iz Meke u Medinu. Iz svoje nove baze Muhammed je počeo napadati mekanske karavane. Mekanski mnogobožci odlučili su da napadnu muslimane u Medini, jer je glavni karavanski put koji vodi do Meke išao upravo pokraj Medine.
U martu 624., u Medinu dolazi vijest da će Ebu Sufijan, vođa mnogobožaca, voditi karavan iz Sirije u Meku u kojem će se nalaziti oružje koje će se koristiti protiv muslimana. Muhammed a.s. je okupio 313 boraca i krenuo prema Bedru kako bi presreo karavan. Međutim, špijuni obavijestili su Ebu Sufjana o zasjedi; Ebu Sufjan je promijenio svoju rutu i poslao poruku u Meku. Ebu Džehl je odgovorio na zahtjev Ebu Sufjana i okupio vojsku od preko 900 ljudi u borbi protiv muslimana.
Bitka je započela na tradicionalni način: prvaci obje vojske izlaze na dvoboj. Od muslimanske vojske izlaze Hamza, Alija i Ebu Ubejde. Hamza svoga protivnika Utba ibn Rabija ubija prvim udarcem, Alija također savladava svoga protivnika Velida ibn Utbu a Ebu Ubejda je smrtno ranjen od Šajbije. Nakon toga obje vojske ispaljuju strijele jedni na druge što rezultira žrtvama na strani muslimana. Tada Muhammed a.s. naređuje juriš.
Bitka je trajala nekoliko sati i navodi se da je muslimanska vojska do rano u podne natjerala Mekansku vojsku u bijeg. Unatoč nadmoćnom broju Mekanskih snaga (oko 1.000 ratnika), muslimani su postigli potpunu pobjedu. Buharija navodi listu od 70 Mekanlija koji su poginuli u bici, što bi bilo oko 15-16% vojske a oko 70 je zarobljeno. Muslimani su izgubili 14 ljudi.
Pobjeda je podigla status Muhammeda a.s. među medinjskim plemenima koji su ga podržavali i uvjerili sljedbenike da je doista bila moguća pobjeda nad moćnom i bogatom Mekom.
Izvor: Historija.info