Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da 60 odsto građana želi da se država uključi u inicijativu Otvoreni Balkan.
U intervjuu za bečki Der Standard on je kazao da bi učlanjenje u “Otvoreni Balkan” dovelo da “percepcije relaksacije odnosa sa Srbijom”.
Komentarišući to što zvanična Moskva pokušava da širi lažne vijesti da bi vodila hibridni rat na Balkanu, Milatović je kazao da su bezbjednosni rizici u Crnoj Gori potpuno isti kao u Austriji.
“Međutim, nama kao mladoj demokratiji, malo je teže nego u nekim zapadnoevropskim zemljama nositi se sa ovim izazovima. U tom kontekstu, članstvo Crne Gore u NATO je veoma važno jer dobijamo tako značajnu podršku. Prošle godine sajt crnogorske vlade bio je masovno napadnut, a tehnički kapaciteti Crne Gore bili su relativno slabi. Za oporavak od napada imali smo tri strateške podržavaoca: SAD, Francusku i Sloveniju. Uz svu tu pomoć koju smo dobili i od Evropske komisije te zajedničkim naporima Slovenije i Francuske, sada radimo i na uspostavljanju regionalnog sajber centra sa sjedištem u Crnoj Gori”, rekao je Milatović.
On je podsjetio i da je Crna Gora uvela potpuno iste sankcije Rusiji kao i EU.
“Osim toga, otvorili smo naše tržište rada za ukrajinsko stanovništvo koje je pobjeglo iz ratne zone. Trenutno oko pet do šest odsto našeg stanovništva potiče iz Ukrajine. Po glavi stanovnika, mi smo jedna od zemalja sa najvećim kapacitetom apsorpcije ukrajinskog stanovništva u Evropi. Obezbijedili smo im besplatnu zdravstvenu zaštitu i finansijski bilateralno podržali Ukrajinu i ukrajinsku borbu protiv Rusije. Nakratko sam se sreo sa predsjednikom Zelenskim na marginama samita u Moldaviji. Bio je veoma svjestan svega što Crna Gora radi. Nastavićemo i dalje da se ovako ponašamo”.
Milatović je istakao i da je mnogo ljudi pobjeglo iz Rusije i našlo mir širom Evrope i ostatka svijeta, uključujući i Crnu Goru.
“Neki od njih su već imali svoje nekretnine u Crnoj Gori. Imamo oko pet odsto Rusa i pet odsto Ukrajinaca. Obje grupe su sa sobom donijele ljudski kapital i nešto finansijskog kapitala. Zbog toga vidimo značajan porast depozita u našem bankarskom sistemu a i to je bio jedan od razloga zašto je naš turistički sektor pokazao prilično dobre rezultate ranije ove godine uprkos vansezoni. Kada je riječ o pranju novca i svim problemima koje ova kriza može donijeti, dobijamo veliku podršku EU. U potpunosti dijelimo naše informacije sa našim partnerima iz EU. Centralna banka je u kontaktu sa našim partnerima i aktivno je preduzela niz mjera za poboljšanje filtera kako bi se svi rizici sveli na minimum.”
Komentarišući održavanje konferencije zainteresovanih za kriptovalute i dugovječnost u Crnoj Gori i to da bi Crna Gora mogla biti centar za takve stvari, Milatović je naveo da “ako to ne šteti našem evropskom putu, onda je to ok”.
“Ali ako bi to moglo da nas spriječi da brzo uđemo u EU, nisam za to. Moramo malo bolje da porazmislimo da li su ovi projekti u potpunosti u skladu sa regulativom EU ili ne. To je još uvijek dio rasprave između crnogorskih vlasti i ovih kompanija. Sve zakone crnogorskog parlamenta na ovu temu prvo treba da ispita Evropska komisija”.
Milatović očekuje da bi Crna Gora mogla da pristupi Evropskoj uniji do 2027. ili 2028. godine.
“Mogli bismo biti spremni do 2026. godine, a onda počinje ratifikacija. Upoznao sam oko 30 evropskih lidera tokom samita Evropske političke zajednice u Moldaviji i pokrenuću veliku kampanju vidivosti u evropskim prijestonicama kako bih prikazao zaokret koji se dogodio u Crnoj Gori”, rekao je između ostalog za Der Standard.