Značajno smanjenje vrijednosti norveške krune je postalo vijest i izvan Norveške. To je vijest i u Njemačkoj, čiji su mediji objavili da je vrijednost krune najniža od početka pandemije koronavirusa, tj. u posljednje četiri godine.
Naime, kruna je u protekle tri godine izgubila 25 posto vrijednosti u odnosu na dolar te je u posljednje dvije godine izgubila 17 posto vrijednosti u odnosu na euro.
Prijedlog vezivanja za euro
Smanjenje vrijednosti norveške krune je toliko dramatičan da je bivši ministar u ovoj zemlji predložio njeno vezivanje za euro.
“Dramatično slabljenje krune tokom vremena znači da moramo razmisliti o našim opcijama za budućnost”, izjavio je za poslovni list Financial Times (FT) bivši ministar okoliša i parlamentarac opozicione Liberalne stranke Sveinung Rotevatn.
No, on priznaje da fiksiranje kursa ima svoje nedostatke. Ovo je drastično vrijeme za krunu koja je ove godine imala najlošije rezultate među deset valuta kojima se najčešće trguje na deviznom tržištu.
To je problem za ovu nordijsku državu jer uvozi mnogo robe, a taj uvoz je skuplji kada je za jednu krunu protuvrijednost manja u eurima ili dolarima. Zbog toga su kompanije prinuđene da povećaju cijene uvoza.
“Slaba kruna sve poskupljuje, što opet dovodi do visokih kamata. U konačnici, krajnji potrošači su veliki gubitnici”, napomenuo je Rotevatn.
Razlozi smanjenja vrijednosti
Rotevatnov poziv da se kruna veže za euro je dobio malu podršku ostalih političkih stranaka. Međutim, pozitivna je reakcija na njegov prijedlog da se formira “Komisija za krunu”, koja će se pozabaviti razvojem ove valute.
“Ovo je problem jer postajemo sve siromašniji”, podsjetila je bivša premijerka i glavna opoziciona liderka Erna Solberg.
Kako je objavio njemački portal tagesschau, nije sasvim jasno zašto kruna slabi. Norveška kao proizvođač nafte je jedna od najbogatijih evropskih zemalja. Ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti i ekonomski je dobro pozicionirana.
“To se posmatra kao misterija i ne postoji neka priča o tome”, kazao je za FT glavni ekonomista norveške banke Nordea Kjetil Olsen.
Međutim, stručnjaci su ipak identificirali neke razloge. Naime, trgovci se žale na nedostatak likvidnosti krune na deviznom tržištu. Uprkos što je bogata, Norveška je mala privreda s malo imovine koju stranci mogu kupiti. To uzrokuje veće fluktuacije, posebno u vrijeme tržišne neizvjesnosti.
Manje novca iz zemlje i inostranstva
Osim toga, Federalne rezerve Sjedinjenih Američkih Država (FED) i Evropska centralna banka (ECB) su prije dvije godine povećale kamatne stope brže nego skandinavske države. Time je povećana razlika u kamatnim stopama u Norveškoj i drugim zemljama. Ovo ima značajnu ulogu u trgovini devizama. Naime, na tržištu se često prodaju valute s niskom kamatnom stopom i kupuju se valute s višom kamatnom stopom. Razlika rezultira profitom.
Shodno tome, norveškim investitorima je isplativije ulagati u inostranstvu. Nadalje, Norveški državni fond ne može podržati valutu kupovinom kruna.
Prema investicionim smjernicama ovog fonda, smije investirati samo u inostranstvu, što za cilj ima minimiziranje rizika i zaštitu domaćeg tržišta kapitala od samonametnutih fluktuacija. No, Fond za obimnija ulaganja u inostranstvu mora prodati krune da bi potom investirao u stranoj valuti.
Istovremeno, manji je priliv novca iz inostranstva jer su druge valute profitabilnije.
Čvrsta monetarna politika
Centralna banka Norveške vodi čvrst kurs monetarne politike. Zbog visoke inflacije želi troškove kreditiranja zadržati visokima dok se u drugim zemljama snižavaju kamatne stope. Postoje naznake da će ključna kamatna stopa u Norveškoj još neko vrijeme ostati na sadašnjem nivou. Stopa inflacije je nedavno iznosila 3,3 posto, što je još uvijek daleko od željene stope inflacije od 2,0 posto.
Ipak, investitori očekuju da će kamatne stope biti snižene ove godine. S druge strane, analitičari savjetuju Centralnoj banci Norveške da ostane strpljiva. Ako zadrži kamatne stope, dok drugi poput FED-a ili ECB-a budu snižavali kamatne stope, norveška kruna bi se mogla oporaviti, piše tagesschau.