Nakit kao sastavni dio nošnje posebno obilježava gradsku bošnjačku nošnju. Bilo ga je raznih vrsta, zavisno od namjene i materijala. U gradovima se nakit izrađivao od srebra (nekad i pozlaćenog), zlata i drugih materijala. Poznat je bio nakit koji su izrađivali domaći majstori, i to pretežno u tehnici filigrana (fini mrežasti rad od skupocjene, srebrene ili zlatne žice, sličan čipki), a nešto manje i cizeliranja (urezivanje dlijetom u metal).
Nakit se u ženskoj nošnji sastojao od prstenja, narukvica (belenzuke i halhale), ogrlica, ukrasnih kopči za pojaseve (pafte), nakita za grudi (privjesci i broševi) i za glavu (naušnice i zaglavlja). Nakit od srebra ukrašavao se još i koraljem, tirkizom (ili oponašanjem), opalom i ćehlibarom (ćilibarom). Merdžan (koralj) bio je omiljen i od njega su se pravile ogrlice i narukvice (u nizovima) s “pafticama“ od srebra. Imućne osobe nosile su ogrlice (i u više nizova) od dukata različite veličine. Biser je bio u znatnoj upotrebi.
Od bisera su se nosile ogrlice i u više nizova (“gužva bisera“). Na oglavlju su nošeni našiveni dukati u nizovima (kao i pozlaćeni novčići), našiveni ukrasi od bisera, kao i tepeluci (ukrasne pločice veličine kapice) od srebra, pretežno rađene u filigranu, nekad i s ukrasnim kamenjem i pozlatom. Omiljen je bio nakit od zlata sa smaragdima, tirkizom, rubinima i dijamantima.
Imućne osobe nosile su na grudima (kao broš) “granu“ s dijamantima ili sličan nakit na kapama. Takav nakit uvozio se i iz Istanbula, a početkom XX st. i iz Beča. Muškarci su nosili ponekad i toke od srebra (ukrasne pločice našivene na prsluk – fermen), te lance za sahat od srebra, s loptastim ukrasima, rađenim u filigranu i granulaciji (zlatarska tehnika lemljenja sitnih zrnaca).
Seoski nakit bio je od jeftinijih materijala, a i jednostavnije izrade. Znatno se upotrebljavao nakit od novčića (od srebra i zlata) na kapama i oko vrata. Pored nakita od jeftinijih materijala domaće zanatske proizvodnje, cijenjene su bile, i imućniji su ih nosili, ogrlice od sedefa i ćehlibara. Na ukrasnim kopčama na pojasevima, kao i na prstenju, često su se nalazili ukrasi od karneola (poludragi kamen zvani hakik), kojem se pripisivala zaštitna moć.
Izvor: Stav.ba