U Petnjici održani 4. Književni susreti “S one strane Lima” Ismet Rebronja

0
160
blank
Screenshot

U sklopu 9. Bihorskog ljeta u Petnjici održani 4. Književni susreti “S one strane Lima” Ismet Rebronja. O liku i djelu Ismeta rebronje govorili su Faruk Dizdarević i prof. dr. Redžep Škrijelj.

“Prošlo je punih pedeset godina od kako je Ismet Rebronja objavio svoju prvu zbirku pjesama Rabja u izdanju Međurepubličke zajednice za kulturno-prosvjetnu đelatnost sa sjedištem u Pljevljima. Ona je predstavila autora kao autentičnog pjesnika osobenog poetskog glasa, i naišla na opšte prihvatanje kod čitlaca i književne kritike. Njegova poezija protkana gustom mrežom simbola i metafora iz narodnog predanja i folklore sandžačkog kraja iskazana je stilsko-jezičkim sredstvima karakterističnim za neosimbolički koncept”, podsjetio je Faruk Dizdarević.

Prema njegovim riječima Rebronjino kazivanje nadkrivljuje snažan autentičan doživljaj riskog subjekta, a iza svega stoji težnja da se iz pojavnog otkrije viši skriveni smisao.

“Ta eliptičnost ponekad I enigmatičnost, jer za razumijevanje ovih slojeva Ismetove poezije potrebni su naročiti ključevi da ne kažem raskovnici karakterisaće dobar dio njegovog ukupnog pjesničkog opusa. Svojim narednim pjesničkim knjigama, koje objavljuju ugledne izdavačke kuće, uvrstiće se među naistaknutije pjesnike svoje generacije”, kazao je Dizdarević.

blank
Screenshot/RTV Rožaje

U knizi “Izložba” Rebronja uspostavlja ironičnu distance prema predmetima kazivanja,sarkazam i humorni sekmensu u prvom planu pjesnikovog izraza pa se ona oblikovnim postupkom razlikuje od njegove prve knjige.

“U sljedećim trima knjigama pjesnik amalgamiše pagansko i staroslovensko,paganska I staroslovenska božanstva rituale i mitologije sa običajima,vjerovanjima i svatanjima čovjeka njegovog rodnog Bihora. Bihor je uvije bio u srcuiI oku Ismetovom. On o njemu pjeva sa lirskom melanholijom što mu je pružilo priliku za beskrajna I elujava razmišljanja o snu, stvarnosti I prolaznosti”, istako je Dizdarević.

Ismet je bila jedna intelektualna gromada, plenio je jednom neviđenom erudicijom, bio posvećen epskom stvaralaštvu.

“Divio sam se njegovom druidu Kasumu Rebronji,posebno sam se oduševljavao kada je govorio o Kasumu kao o čovjeku oko koga su se otimali čak I ljudi koji su došli sa dalekog Harvarda iz ekipe slavnog Milmana Perija , koje je Kasum vješto izbjegao da mu ne bi preuzeli glas koji je bio prodorniji od bilo kojeg megafona” ,istakao je prof. dr. Redžep Škrijelj.

O sklopu knjđevne večeri svoje stihove su govorili pjesnici iz Crne Gore I regiona: Braho Adrović (Berane), Sadik Idrizi (Prizren), Safet Ćeman (Luksemburg), Žarko Dragićević (Podgorica), Rade Jolić(Berane), Jasmin Ademović (Subotica), Rajko Joličić (Bar), Dijana Tiganj(Petnjica), Ramit Ademović (Subotica), Fahredin Šehu(Priština),Nataša Žurić(Mojkovac), Gordan Čampar (Podgorica), Šefkija Borančić (Skoplje).

Organizatoru i učesnicima zahvalio se sin Ismeta Rebronje Elijas, a književno veče uspješno je vodila Dijana Tiganj.

Izvor: Radio Televizija Crne Gore