Close Menu
Sandzacke.rs
  • Vijesti
    • Sandžak
    • Regija
    • Svijet
    • Crna hronika
    • Crna Gora
    • Srbija
    • Dijaspora
  • Sport
  • Kultura
  • Bošnjaci
  • Stav
  • Magazin
  • Lifestyle
  • Retrovizor
Facebook X (Twitter) Instagram
Sandzacke.rs
  • Vijesti
    • Sandžak
    • Regija
    • Svijet
    • Crna hronika
    • Crna Gora
    • Srbija
    • Dijaspora
  • Sport
  • Kultura
  • Bošnjaci
  • Stav
  • Magazin
  • Lifestyle
  • Retrovizor
Facebook X (Twitter) Instagram
Sandzacke.rs
Home»Info»Bisera Suljić Boškailo: Poetska silina erosa i tanatosa
Info

Bisera Suljić Boškailo: Poetska silina erosa i tanatosa

Sandzacke.rsBy Sandzacke.rs05/07/2023Updated:06/07/2023Nema komentara6 Mins Read
Podijeli Facebook Twitter Pinterest Telegram LinkedIn Tumblr Email Copy Link
blank
Foto: Facebook
Share
Facebook Twitter LinkedIn Pinterest Email Copy Link

Poezija uskraćuje životu sve osim slobode izbora. Izbora između nečega i ničega. Između nečega koje nam je nepoznato i ničeg s kojim smo od jutra do mraka suočeni. U poeziji tuga i radost imaju isti predznak, a vrijeme i prostor služe joj kao nestvarna kulisa, kaže Vesna Parun u eseju S onu stranu pustinje.

Piše: Almr Zalihić | Stav.ba

U knjizi pjesama Vilino kolo Bisere Suljić Boškailo svijet narodnih vjerovanja, običaja, predanja i praznovjerica kulisa je za iskazivanje nekih dubljih istina, osjećanja i značenja; pozornica je to za rastjerivanje prastarih strahova koji danas traže adekvatan socijalni ventil. Mada nisu uspjela da inspiriraju šira naučna interpretiranja, narodna vjerovanja, praznovjerice, običaji i rituali ostavili su dubok trag u bošnjačkoj i uopće južnoslavenskoj etnografiji, a čini mi se, najviše prostora osvojili u literaturi. “Tamna strana” našeg tradicionalnog života održava se (živi) i danas prvenstveno zato što kolektivna uobrazilja često i rado koristi ritual kao podlogu za stvaranje najmaštovitijih priča.

Bisera Suljić Boškailo hrabro se upustila u poetiziranje kompleksne mreže narodnih vjerovanja i rituala. Osnovna simbolička jezgra koja poetski segmentira i artikulira su vile, vampiri, vilenjaci, vodenice, sihri i zapisi, slijevanje strahe. U drugom semantičkom krugu dominira zaumni sloj drevnih rituala, gatalica, bajalica, erotskih sanjarija, slutnji i očekivanja.

Pjesme Bisere Suljić Boškailo struktuirane su na dvama nivoima. U prvom kojim dominira klasična grafija stiha i preovladavaju jednostavni zahvati u poetsku materiju koja je oplemenjena finim patosom. Ovaj je sloj očišćen i sveden na kost, srž, materiju i on je, čini se, plod čistog poetskog nadahnuća. Drugi sloj čine kratke reminiscencije ili sjećanja na doživljene, viđene ili pričom usvojene događaje, običaje i rituale. Ovaj sloj struktuiran je kao meditativno prozno kazivanje iako iz sebe ne isključuje jake simboličke i metaforičke naboje koji svjedoče da drevni, paganski običaji u sandžačkih Bošnjaka nisu nestali, već da opstaju i žive zračeći osobenim fluidom ovog etnikuma.

U nepristupačnim i teško shvatljivim prostorima natprirodnog svijeta s one strane čovjekovog poznatog okruženja, živi čitav jedan mali kosmos raznorodnih onostranih bića, stvorenih neumornim radom kolektivne uobrazilje. Vodenica je pravo malo poprište takvih bića i prostor (kulisa) na kome se rado zadržavaju opasni stanovnici tame. Zbog ovisnosti od rijeka, jer je voda u jednom od ontoloških slojeva izvor raznovrsnih opasnosti koje su u tradicionalnom shvatanju oličene natprirodnim silama odgovarajućeg profila, vodenica je najpogodnije mjesto za sastajanje gospodarica prirode – vila.

Onostrane ljepotice, navodno, imaju običaj da u vodenicama priređuju prave noćne zabave uz muziku i igre. Ali vilinska veselja, kaže narodno predanje, često se završe tužno, bar za one koji su zanoćili u vodenici i tako se izložili opasnosti da sretnu moćne i ćudljive gospodare prirode. Ipak, mora se reći, da vile ne posjećuju vodenice samo da bi napakostile čovjeku već imaju i neka druga zaduženja kojima se zaista ne može osporiti važnost. Ove onostrane čudotvorke, navodno, brinu o čistoći vode i naročito paze da je ko ne zamuti. Stoga se i zadržao običaj da majke u zoru prvog dana Đurđevdana/Aliđuna okupaju šćeri vodom donesenom ispod vodeničkog točka. Poetski tretirajući obredno kupanje djevojaka, Bisera Suljić Boškailo prezentira nam, pored egzotičnosti obrednog rituala, izuzetnu, gotovo impresionističku sliku nabijenu mistikom žudnje i magičnošću erosa.

Vodenica je smještena u samo jezgro paradoksa koji nam nude narodna predanja; gradeći uređaj pomoću kojeg će žito pretvoriti u brašno (dakle, hranu), čovjek iskorištava snagu prirodne slile koja će se već sutra spremno okrenuti protiv njega. Zato su ćudljive vile, čas dobre i korisne, a čas zle i opake, sasvim logični posjetioci seoskih vodenica. Vile, naravno, nisu usamljene u svojim onostranim pretenzijama. I vampir spada među natprirodne stvorove koji uzrokuje mnoge probleme. Ovaj “bivši čovjek” u našem se etničkom prostoru razvio u veoma složeno, višedimenzionalno biće.

U narodnom predanju pretvaranje u vampira zamišlja se kao posljedica neobičnog, nesretnog stjecaja okolnosti, koje mogu da pogode čovjeka u širokom vremenskom intervalu od rođenja do ukopa. Ponegdje se, recimo, vjeruje da presudan može biti već sam čin dolaska ljudskog bića na svijet (ako se, npr., rodi u “košuljici”). Vampire se također lica koja su tokom života izložena vračanju i proklinjanju, zatim lica koja su došla u dodir s nečistim bićima i predmetima. Do pretvaranja čovjeka u vampira može doći, kaže predaja, pri činu umiranja (ako je ono nastupilo prije vremena, nasilnim putem ili bez propisanih vjerskih obreda), ali i usljed nekih drugih događaja i razloga.

Dakle, po narodnom predanju, vampire se i ljudi koji su žrtve zla i ljudi koji su izvor zla. Bisera Suljić Boškailo poetski tretira jedno posebno vjerovanje našeg naroda: kad leptir /leptirica/ noću uđe u kuću, to je duša mrtvog poželjela nekog da vidi. Odnos između vampira i ljudi karakterizira izraziti antagonizam i takav odnos obilježen je komplementarnim idejama: idejom o vampiru kao opasnom demonu i idejom o potrebi njegovog fizičkog uništenja (Nijesam dobila što je duša htjela / zato ću mu doći u petkovoj noći; Jedini spas su im makaze ispod jastuka, kojima se brane).

Prostor koji ovom prigodom stoji na raspolaganju premalehan je da se elaboriraju sve motivske i značenjske konotacije knjige Vilino kolo. U svakom slučaju u poetskim kolopletima Bisere Suljić Boškailo magijski simboli, magijski govor, patina drevnog i mističnog, raskošnost obrednog, silina erosa i tanatosa iznjedrili su dobru i modernu poeziju i na trenutak oživjeli svijet kojeg je, danas, sve manje i manje.

Bisera Suljić Boškailo rođena je u Tutinu 9. januara 1965. godine. Pohađala je osnovnu i srednju školu u rodnom gradu. Studirala je u Sarajevu, Mostaru i Eichstättu, Njemačka. Doktor je filoloških nauka (germanistika) i dugogodišnji je predavač njemačkog jezika i književnosti u Njemačkoj, Bosni i Srbiji. Napisala je sedam romana, tri zbirke pjesama i dvije naučne monografije, te pet knjiga prevoda značajnih njemačkih autora. Dobitnik je (prve) prestižne nagrade “Antun Branko Šimić“ za poeziju 1989. god. Za roman “Bilija“ dobila je godišnju “Deretinu nagradu“ – najbolji roman u rukopisu u Srbiji za 2009, u konkurenciji između 159 romana. Na Filološkom fakultetu u Beogradu 2019. odbranjena je disertacija o ovom romanu kao i o ostalom njenom stvaralaštvu. Roman “Karakondžula“ nagrađen je godišnjom nagradom “Bosanska riječ“ kao najbolji roman za 2013. godinu. Roman “Slika od milion dolara“ nagrađen je od Ministarstva za kulturu – Fondacija za izdavaštvo 2020. Roman je preveden na njemački i engleski jezik. Lektirni je pisac s romanom “Pešter“ u Sandžaku.

Izvor: Stav.ba

Bisera Suljić Boškailo
Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email Copy Link
Previous ArticleBrojne hadžije tokom boravka u Mekki obilaze i rodnu kuću poslanika Muhammeda a. s.
Next Article Enes Begović dobio unuka: Porodila se Arminova supruga
blank
Sandzacke.rs

Vezani članci

Požar na deponiji Golo Brdo stavljen pod kontrolu – nema opasnosti po šumu

19/07/2025

Zavod za javno zdravlje: Dim sa deponije sadrži metan i amonijak – opasno po disajne puteve

19/07/2025

Novi požar na deponiji Golo brdo, mještani tvrde da se čula eksplozija

19/07/2025
Add A Comment
Leave A Reply Cancel Reply

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.

NAJNOVIJI ČLANCI

Sharaa pokušava uspostaviti mir, Rubio ga poziva da djeluje ili zaboravi na jedinstvenu državu

Požar na deponiji Golo Brdo stavljen pod kontrolu – nema opasnosti po šumu

Zavod za javno zdravlje: Dim sa deponije sadrži metan i amonijak – opasno po disajne puteve

Počela ORA Novi Pazar 2025: Mladi iz regiona i Turske uređuju Pazarsku plažu i obale Raške

Kladničanin: Mimber postaje govornica opozicije, imami udaraju na SDP i vlast u Novom Pazaru

Golo brdo i dalje gori – mještani traže hitne ostavke odgovornih

Novi požar na deponiji Golo brdo, mještani tvrde da se čula eksplozija

Facebook X (Twitter) Instagram Pinterest
  • O nama
  • sandzacke.novine@gmail.com
  • privacy
  • Impressum
© 2011-2025 Sandzacke.rs. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.