Nedžmija Pagaruša (alb. Nexhmije Pagarusha), jugoslovenska i albanska pjevačica i glumica, rođena je 7. maja 1933. godine u selu Pagaruša u blizini Prizrena. U četvrtoj godini života Nedžmija i njen mlađi brat izgubili su majku. Dvije godine kasnije dobila je mačehu koja je malu Nedžmiju odgajala kao vlastito dijete. U kasnijim godinama dobila je još četiri polubrata.
Kratko prije Drugog svjetskog rata njena porodica preselila se u Prizren, gdje je Nedžmija završila osnovnu školu. Školovanje je nastavila na Gimnaziji u Prištini. Sa samo četrnaest godina postala je solo pjevačica Radio Prištine. Nakon srednje škole odlazi u Beograd, gdje upisuje Srednju muzičku školu na smjeru solo pjevanja. Primljena je u Kulturno-umjetničko društvo “Ivo Lola Ribar”.
U Beogradu pjeva starogradsku pjesmu “Dashnor tu bana” (“Ljubav tvoja postala sam ja”) i dvije narodne pjesme, te postaje poznata široj publici.
Susret s Redžom Mulićem: Bošnjačko-albanski par
Godine 1953. vraća se iz Beograda u Prištinu i održava prvi koncert klasične muzike. Tu upoznaje školovanog muzičara i jednog od najvećih bošnjačkih kompozitora, Redžu Mulića iz Gusinja, koji postaje njen suprug. Od tada su postali najpoznatiji bošnjačko-albanski par na Kosovu: Redžo kao najveći kosovski kompozitor, a Nedžmija kao najpopularnija kosovska pjevačica i glumica. Najpopularnija pjesma u njenom repertoaru, “Baresha” (“Čobanica”), bila je upravo kompozicija njenog supruga.
Krajem pedesetih godina Nedžmija se angažira i u filmskoj i televizijskoj umjetnosti. Njen prvi film bio je “Makedonska krvava svadba”, a potom slijede brojne televizijske drame.
U šezdesetim godinama s Kulturno-umjetničkim društvom “Šota” bila je na turnejama u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Engleskoj, Njemačkoj, Holandiji i Švedskoj, a stigla je i do Amerike i Bliskog istoka.
Uprkos velikoj popularnosti, Nedžmija nikada nije objavila komercijalni album. Jedinu njenu ploču objavio je Turistički savez Kosova, ali nije bila u prodaji, već se koristila kao protokolarni poklon delegacijama. Njeni snimci nalaze se u arhivama Croatia Recordsa i RTB Beograd, dok je dio arhiva Radio Prištine uništen.
Ugledna albanska umjetnica Inva Mulja prisjeća se koncerta Nedžmije Pagaruše iz sedamdesetih godina u Tirani:
“Sjećam je se na koncertu, ne njenog glasa, ne njenog nastupa, samo aure. Njena aura me bila obuzela. Vidim Nedžmiju obasjanu snopom svjetlosti tokom cijelog koncerta, gledala sam sve zrake koje je emitirala – njeno cjelokupno biće bilo je ispunjeno i okruženo tom aurom.”
Pionirka i uzor ženama Kosova
Nedžmija Pagaruša bila je u svakom smislu pionirka. U vrijeme kada je započela karijeru, mnogi su je osuđivali. S podrškom porodice nije se predala, već je nastavila školovanje i umjetnički život, motivirajući generacije žena i djevojaka da ne odustaju od vlastitih snova. Zajedno s Katerinom Josipi i Meribanom Šalja, bila je među prvim glumicama koje su kročile na pozorišnu scenu.
“Bila sam među prvim ženama koje su dobile uloge u pozorištu. Pozorište je za mene bilo velika škola i mnogo je utjecalo na moj život, kako u disciplini na poslu, tako i u mnogim drugim stvarima”, rekla je u intervjuu za kosovsku televiziju.
Godine 2015. Mreža žena Kosova dodijelila joj je priznanje za “hrabrost i djela koja su motivirala i osnažila djevojke i žene na Kosovu”.
Nedžmija Pagaruša bila je dobitnica bezbrojnih nagrada. Godine 2018. odlikovana je medaljom zahvalnosti od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa, koju je predložila Akademija na Floridi. Predsjedništvo Albanije dodijelilo joj je titulu “Čast nacije”, a kosovsko Predsjedništvo priznanje “Zaslužna umjetnica”.
Zadnji nastupi i povratak
Posljednji javni nastup imala je u Sarajevu za vrijeme Olimpijade 1984. godine, kada je odlučila povući se s aktivne scene. Međutim, 2000. godine, nakon šesnaest godina odsustva, vratila se pjevajući za albanske medije pjesmu “Za tebe”.
Fljora Durmiši, koja je dijelila radni prostor s Nedžmijom na RTK, gdje je bila savjetnica muzičkog programa Radio Kosova, prisjeća je se s posebnom toplinom:
“Obično nakon smrti gotovo svi dobro govore, ali Nedžmija je i u životu doživjela slavu i poštovanje. Voljela bih da se napravi muzej s njenim stvarima, fotografijama, snimcima, filmovima, koncertima širom svijeta i karakterističnom scenskom garderobom. Ili, zašto ne, kuća-muzej ove umjetnice.”
Nedžmije Pagaruša preminula je u Prištini 2020. godine, ostavivši iza sebe bogato umjetničko nasljeđe i status ikone kosovske i albanske kulture, ali i posebno mjesto u srcu bošnjačke zajednice kao supruga Redže Mulića iz Gusinja.