U impresivnom ambijentu paviljona Praistorije Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine održana je značajna internacionalna naučna konferencija posvećena 250. godišnjici prve objave balade “Hasanaginica”.
Konferencija pod nazivom “Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta: 250 godina balade Hasanaginica” okupila je eminentne stručnjake iz oblasti književnosti, historije i kulture.
“Nema književnog djela nastalog na našem jeziku koje je ostvarilo takvu prisutnost u svijetu i toliko snažno odjeknulo u drugim kulturama,” istakli su organizatori. Od prvog objavljivanja 1774. godine, “Hasanaginica” je prerasla granice lokalnog značaja i postala dio svjetske kulturne baštine, inspirišući brojne prijevode, dramska, baletska i operska izvođenja.
Konferencija je realizovana kroz impresivnu saradnju vodećih bosanskohercegovačkih institucija: Međunarodnog foruma Bosna, Filozofskog fakulteta u Tuzli, Instituta za muzikologiju Muzičke akademije UNSA, Bosanskog kulturnog centra u Tuzli, Filozofskog fakulteta u Zenici i Pedagoškog fakulteta u Bihaću. Poseban značaj događaju dalo je učešće Narodne biblioteke “Dositej Obradović” iz Novog Pazara, čime je potvrđena važnost regionalne kulturne saradnje.
Elijas Rebronja, direktor novopazarske biblioteke, predstavio je intrigantnu temu “Bjelina kod Bošnjaka i Hasanagice”, naglašavajući važnost učešća institucija iz Sandžaka na naučnim skupovima u BiH. “Ovakvi susreti su od neprocjenjivog značaja za očuvanje i razvoj našeg zajedničkog kulturnog naslijeđa”, istakao je Rebronja.
Izlaganja su bila organizovana u dva panela: “250 godina Hasanaginice u svijetu” i “O baladi Hasanaginica u bosanskim vidicima”. Među brojnim zanimljivim temama našle su se i “Nova, stara čitanja Hasanaginice”, “Hasanaginica u korpusu zbirke Milmana Perija” te “Historijska pozadina nastanka usmene balade Hasanaginica i njeni odjeci u romanu Irfana Horozovića Imotski kadija”.
“Balada je ne samo preživjela stoljeća već je i utabala put mnogim kasnijim istraživačima,” istakli su učesnici konferencije, podsjećajući da se danas jedan od najznačajnijih arhiva naše usmene književnosti i poezije nalazi na prestižnom Univerzitetu Harvard.
Konferencija je rezultirala i konkretnim planovima za budućnost. Predstavnici Bošnjačkog instituta za nauku, kulturu i umjetnost održali su važne sastanke sa istaknutim akademicima, među kojima su prof. dr. Rusmir Mahmutćehajić, prof. dr. Šaćir Filandra, prof. dr. Senadin Lavić i drugi. Tokom ovih razgovora dogovoreni su budući vidovi saradnje na polju nauke, kulture i obrazovanja.
Organizatori su posebno naglasili da je jedan od ključnih ciljeva konferencije bio omogućiti istraživačko vraćanje izvornom tekstu i traganje za njegovim autentičnim značenjem, izvan različitih interpretacija koje ponekad zamračuju historiju i kulturu njegovog porijekla.
Ovaj značajan naučni skup nije samo obilježio važan jubilej, već je i potvrdio trajnu vrijednost “Hasanaginice” kao neprocjenjivog djela bosanskohercegovačke i svjetske književne baštine, te potrebu za daljim proučavanjem i očuvanjem ovog kulturnog blaga.