Kadira Ćano je istaknuta i visoko cijenjena bosanskohercegovačka interpretatorka sevdalinki i tradicionalnih narodnih pjesama, rođena 28. aprila 1946. godine u Pljevljima. Tokom svoje višedecenijske karijere stekla je status jedne od najznačajnijih pjevačica sevdaha, prepoznatljive po autentičnom i emotivnom glasu kojim je sačuvala duh tradicije i ljepotu izvorne pjesme.
Kadira Ćano Murtić spada među najprepoznatljivije interpretatorke izvorne sandžačke i bosanske narodne pjesme. Njene izvedbe tradicionalnih pjesama odlikuju se izuzetnom preciznošću, dok njen nježni glas, obogaćen suptilnim ukrasima, njenom pjevanju daje posebnu čar. Sve je prožeto iskrenom emocijom koja osvaja i dodiruje svakog slušaoca.
Kao osoba blage naravi i prefinjenog odgoja, Kadira je omiljena ne samo među ljubiteljima lijepe pjesme, već uživa veliko poštovanje i među kolegama.
Tokom zlatnog perioda narodne muzike, Kadira Ćano je sarađivala sa poznatim izdavačkim kućama poput diskografske kuće Diskos. Značajan deo njenih pesama i albuma iz kasnih osamdesetih godina prošlog veka (poput albuma Najljepše pjesme Sandžaka iz 1988. godine) aranžirao je legendarni harmonikaš i kompozitor Omer Pobrić. Takođe je zabeležila zapažene nastupe na čuvenom festivalu Ilidža.
Ljepota glasa
Ljubav prema muzici Kadira Ćano razvila je još u djetinjstvu. Kao djevojčica krišom je slušala žene koje su pjevale na sijelima, a kasnije i pjesme sa starog radija “Kosmaj“. Pamtila je svaku melodiju, iako joj je otac branio da pjeva u kući. Jednom prilikom čak je bila kažnjena kada ju je čuo kako pjeva.
Njen polubrat bio je muzičar i šef orkestra u Pljevljima, pa Kadira vjeruje da je ljubav prema muzici naslijedila porodičnom, kako sama kaže, “genetskom linijom“.
Dolazak u Sarajevo 1964. godine bio je presudan za njen muzički put. Na takmičenju pjevača amatera u Domu kulture “Medrese“ osvojila je prvu nagradu izvodeći pjesmu “Još ove noći čašu mi dajte“.
Voditelj Mašo Hadžismajlović potom je organizovao turneju na koju je poveo Miru Torbicu, Bahriju Prohu i Kadiru Ćano. Gostovali su širom tadašnje Jugoslavije, a Kadira je u narodnoj nošnji izvodila pjesmu “U čaršiju poslala me nana“, podižući publiku na noge.
Već 1965. godine položila je audiciju na Radio Sarajevu, nakon čega počinje nastupati širom zemlje, u hotelima i ugostiteljskim objektima. Njenu prvu singl-ploču “Volite se ljudi“, sa pjesmom “Ako bar malo srca imaš“, potpisali su Mensur Mrehić i Jovica Petković, a objavio Diskoton.
Iako ova ploča nije ostvarila značajniji komercijalni uspjeh, Hasko Haverić odveo ju je kod legendarnog Joze Penave. Uz njegovu tamburicu snimila je pjesme “Ja pogledah preko kola“ i “Sve behara i sve cvjeta“.
Penava je prepoznao njen talenat, ali je istovremeno naredne dvije godine radio s njom na usavršavanju tehnike pjevanja. Tada je naučila i pjesme “Lijepa li je u Alije ljuba“ i “Tri djevojke bostan posadile“.
Uslijedili su brojni arhivski snimci, među kojima i pjesma „Po Taslidža pala magla“. Tom prilikom joj je Junuz Zečić, poznati istraživač muzičke baštine Bosne i Hercegovine, rekao da nije ni svjesna ljepote i posebne boje svoga glasa.
Život između Sandžaka i Bosne
Kadira Ćano nikada nije težila burnom životu niti velikoj medijskoj eksponiranosti. Život joj nije uvijek bio blag, ali o teškim trenucima nerado govori. Gostovanje u Bihaću sa ekipom Vehida Gunića promijenilo joj je život. Upravo tamo upoznala je budućeg supruga Smaju, ostala živjeti u Bihaću i zasnovala porodicu.
Tokom ratnih godina dijelila je sudbinu običnog naroda. Kako bi prehranila porodicu, obilazila je sela i mijenjala stvari za hranu. Nije je bilo stid, iako su je mnogi prepoznavali. Najvažnije je bilo preživjeti.
U poslijeratnim godinama ona i suprug prodali su dio imovine, a danas, u penzionerskim danima, više nisu u mogućnosti održavati veliko imanje koje posjeduju.
Kaže da je Bihać zavoljela toliko da se ta ljubav ne može opisati riječima, ali istovremeno kaže da joj je srce sandžačko. Kadira je arhivirala snimke i nosače zvuka nebrojeno. Pjesme “Mejra šeta mermerli sokakom“, “A što će ti Aljo ahmedija“, “Sjela Hajra kraj bunara“, “Kadir aga zima mi je“, “Preletjela šarka ptica“, “Moćevčiću mali carigrade“… kao i sevdalinke “Zaplakala vratnička djevojka“, “Sinje more i dubine tvoje“, “Vratnik pjeva“, “Haj Vrbasu odnesi mi jade“, “Mene moja zaklinjala majka“, “Snijeg pade na behar na voće“…