Lana Estemirova imala je 15 godina kada je 2009. njena majka, poznata čečenska aktivistica za ljudska prava Natalija Estemirova, oteta i brutalno ubijena. Na putu prema poslu, dok je hodala prema autobuskoj stanici, nepoznati napadači su je ugurali u automobil, odvezli izvan grada te pet puta pucali u nju – u prsa i glavu.
Ubistvo je široko shvaćeno kao odmazda za Natalijina neumorna istraživanja zločina, otmica i kršenja ljudskih prava u Čečeniji – prvo od strane ruskih vojnika, a potom snaga lojalnih Kremlju i čečenskom vođi Ramzanu Kadirovu. Niko nikada nije procesuiran zbog ovog zločina.
Tri godine kasnije, Lana je stajala nad majčinim grobom i dala dva obećanja: prvo, da nikada neće nepotrebno riskirati te će svojoj budućoj djeci osigurati miran i stabilan život; drugo, da će napisati knjigu o majci kako bi “ona ostala upamćena, a njene ubice nestale poput duhova”.
Gotovo desetljeće kasnije, ta knjiga bit će objavljena ovog mjeseca. Nosi naslov “Molim te, živi”, prema jednoj od mnogih poruka koje je Lana slala majci nakon što je nestala, prije nego što je stigla strašna vijest o njezinoj smrti. Lana se pojavljuje i u dokumentarnom filmu o svojoj majci nazvanom “Natasha”, koji će također premijerno biti prikazan ovoga mjeseca.
“To obećanje sam dala nad majčinim grobom kad sam imala 18 godina – da moram ispričati njenu priču. Više od desetljeća kasnije, mogu reći: ‘Da, ispunila sam to obećanje i svoju dužnost kao kći prema majci’”, ispričaja je Lana Guardianu iz Portugala, gdje danas živi.
Ova snažna knjiga vodi nas kroz krvavu nedavnu historiju Čečenije, ali i donosi jedinstveno odrastanje u tradicionalnoj čečenskoj kulturi – prožeto toplinom, ali i stisnutim prostorom zbog rata i stalne opasnosti. Ujedno je i duboko osobna priča o odnosu između majke i kćeri – odnosu obilježenom ljubavlju, ali i majčinom nepokolebljivom posvećenošću svom radu.
Natalija je bila profesorica historije, bez ikakvih veza s aktivizmom ili disidentskim krugovima, no obuzela ju je potreba da pomogne ljudima. “Nije mogla proći pored nepravde a da ne reagira”, prisjeća se Lana. “Postojala je praznina u društvu u koju niko nije želio zakoračiti – a ona je odlučila popuniti tu prazninu.”
U knjizi Lana piše o tome kako je njezina majka u jednu od Laninih omiljenih plišanih igračaka ušila male videokazete sa snimkama posljedica masakra, kako bi ih mogla prokrijumčariti kroz kontrolne tačke.
Lana otvoreno piše o žrtvama koje je njezina majka činila na privatnom planu kako bi nastavila s opasnim radom, čak i nakon što su njezini prijatelji i suradnici prijeteni ili ubijeni – uključujući poznatu novinarku Annu Politkovskaju, ubijenu dvije godine ranije.
Iako je bila brižna i posvećena majka, Natalija nije željela napustiti svoj rad. Lana piše o ljutnji koju je osjećala kao tinejdžerica, ali i osjećaju nepravde: zašto baš njezina majka mora podnijeti toliku žrtvu?
“Ono što me najviše boljelo bio je osjećaj da nikad nismo dobile našu šansu – da je toliko sebe dala drugima, žrtvama tih strašnih zločina, da više nije ostalo dovoljno za nas,” kaže Lana.
Isti motiv istražuje i dokumentarni film “Natasha”, koji ovoga vikenda ima premijeru. “Zanimao me taj trenutak kada, unatoč izravnim prijetnjama smrću, osoba ne odustaje. Što te tada tjera naprijed?”, kaže Mark Franchetti, koproducent i korežiser filma.
Franchetti je upoznao Nataliju dok je kao novinar Sunday Timesa pratio čečenske ratove. U to vrijeme, Natalija je bila jedno od rijetkih imena koje su novinari tražili u Groznome, gdje je radila iz ureda organizacije Memorial i nastavila istraživati slučajeve dok je Kadirov brutalno učvršćivao vlast.
“Nakon godina izvještavanja o ratnim zločinima, htio sam ispričati priču o nekome ko nikada nije okrenuo pogled. Svaki rat iznjedri i najbolje u ljudima. A ona – obična učiteljica historije – postala je izvanredna osoba,” dodaje Franchetti.
Nakon majčine smrti, Natalijini saradnici pomogli su Lani da se preseli u Britaniju, gdje je nastavila školovanje. U međuvremenu se udala i prošle godine postala majka djevojčice koju je nazvala Nataša – od milja, po svojoj majci.
Ramzan Kadirov i dalje vlada Čečenijom, a njegove su snage poslane da podrže ruski rat u Ukrajini. Lana kaže kako vidi “mnogo paralela” između sudbine Mariupolja i Groznog. Čečenija, dodaje, treba služiti kao upozorenje.
“Putin i Kadirov potpuno su slomili duh običnih Čečena. To je lekcija o tome što će se dogoditi mnogim ukrajinskim regijama ako padnu u Putinove ruke. Moramo učiti ne samo iz čečenske prošlosti, nego i iz njezine sadašnjosti”, poručuje Lana.
Izvor: Bosna.hr