U okviru osamnaestog festivala “Zavičajne staze“, u Petnjici je održana književna tribina pod naslovom “Žubor Bihora“ i “KazivArt“, na kojoj su o zborniku nagrađenih i odabranih priča govorili Salko Luboder, Marko Radojević, Sajma Feratović i Rebeka Čilović. Zbornik sadrži 22 priče autora iz Crne Gore i regiona, inspirisane zavičajem.
Piše: Emir Pašić
Kako je istakao Luboder, “Zbornik žubori žuborom književne ljepote i umjetničke vrijednosti, jer priziva književne stvaraoce sa širih prostora da Bihoru posvete umjetničku imaginaciju, duboku misaonost i uzvišene riječi.“
Pjesnikinja Rebeka Čilović, otvarajući predstavljanje knjige, proširila je temu razgovora na odnos tradicije i savremenog stvaralaštva, postavljajući pitanje: “Da li je svaki autor čuvar tajne prošlosti i prorok budućih dana?“
Profesorica jezika Sajma Feratović naglasila je da ovaj zbornik, nastao na prošlogodišnjem festivalu, nudi raznolike pripovjedačke glasove, ali i zajednički imenitelj većine priča – duboku ukorijenjenost u kolektivnom pamćenju, mitologiji zavičaja i tragičnoj historiji, od Šahovića preko Štrbaca, pa sve do individualnih drama porodica rastrzanih između modernog i tradicionalnog načina života.
“Gotovo svi autori, svjesno ili intuitivno, nastupaju kao čuvari prošlosti, iznoseći pred čitaoce ono što bi historija, porodica ili pojedinac najradije potisnuli. Junaci ovih priča često su ljudi poraza i otpora, žrtve vlastite sudbine, društvenih okolnosti ili pogroma – prolaznici veličanstveni po ljudskoj snazi, trpljenju, nadi i vjeri da će pamćenje opravdati njihovu žrtvu“, kazala je Feratović.
Profesor Marko Radojević ukazao je na značaj zavičajne književnosti u vremenu digitalizacije i razvoja vještačke inteligencije. „Zavičajna književnost ostaje prostor autentičnog ljudskog izraza. Ona ne imitira emocije – ona jeste emocija. Ne simulira sjećanje – ona ga čuva. Pisac zavičaja, poput autora u ‘Žuboru Bihora’, čuvar je tajne prošlosti i prorok budućih dana. Ova knjiga nije samo književno djelo, već kulturni otpor zaboravu – dokaz da tradicija može živjeti u savremenom svijetu, ne kao ostatak prošlosti, već kao inspiracija“, rekao je Radojević.
Publicista Salko Luboder osvrnuo se i na sadržaj petog broja časopisa “KazivArt“, koji je u štampi, ističući da donosi aktuelne tekstove i analize kulturnih i umjetničkih zbivanja u zemlji i regionu. “KazivArt je svojevrsna draguljarnica kulture, tradicije i identiteta bošnjačkog naroda, ali i univerzalnih vrijednosti interkulturalizma“, rekao je Luboder.
Publika je srdačno pozdravila učesnike tribine, a pisci zastupljeni u zborniku, Ljerka Petković i Safet Hadrović Vrbički, zahvalili su organizatorima i uredniku festivala „Zavičajne staze“ Mirsadu Rastoderu, ističući značaj okupljanja autora i umjetnika u Bihoru.
Objavljivanje zbornika “Žubor Bihora“ i petog broja “KazivArta“ podržao je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. Publikacije će biti promovisane u Rožajama i drugim gradovima, a posebno tokom svečanosti proglašenja najboljih priča inspirisanih Bihorom za 2025. godinu, 16. avgusta u Petnjici.