Plav ovih julskih dana živi u nekoliko tokova istovremeno. Jedan se čuje u okretanju pedala, drugi u pjesmi sa Gradskog trga, treći u ljepoti galerije, šumu planinskih staza i blagom pomjeranju vode pod čamcima. U okviru 26. izdanja manifestacije “Dani borovnice“, grad je od 12. do 22. jula postao široka, otvorena pozornica na kojoj su se susreli sport, književnost, muzika, likovna umjetnost, pozorište, priroda, dječija radost i folklorni ansambli.
Piše: Božidar Proročić
Borovnica je ostala njen prepoznatljivi znak, plod planine, ljeta i čovjekovog rada, ali je program pokazao da se iza tog simbola prostire čitav jedan svijet. Svaki događaj otvarao je drugačiji pogled na Plav, dok su Centar za kulturu, Gradski trg, Plavsko jezero, Murino, Velika, Bajrak, Čakor i Mokra postajali dijelovi iste priče.
Manifestacija je počela 12. jula biciklističkom trkom MTB Plav, koja je učesnike povela kroz prostor u kojem se sportski izazov ne može odvojiti od ljepote krajolika. Već te večeri Gradski trg ispunila je drugačija energija. Koncert Peđe Jovanovića okupio je publiku oko poznatih pjesama i dao snažan muzički početak višenedjeljnom programu. Tako je prvi dan, od jutarnjeg sportskog izazova do večernjeg koncerta, nagovijestio širinu zamisli organizatora. Plav se gostima ne otkriva u jednom pogledu, već u čitavom nizu doživljaja: u pokretu koji osvaja njegove staze, muzici koja ispunjava trgove, susretima koji zbližavaju ljude i emociji koja se iz ovog grada dugo nosi sa sobom.
Planine među koricama i stihovi nad jezerom
U Centru za kulturu 14. jula predstavljena je knjiga “Plavsko-gusinjske planine“ autora Halila Markišića. O knjizi su govorili prof. dr. Ibro Skenderović, publicista Salko Luboder i autor. Planinski predjeli, koji se često doživljavaju kroz hodanje i pogled, dobili su svoje mjesto u riječi, fotografiji i trajnom zapisu. Knjiga je podsjetila da zavičaj opstaje i kroz ljude koji ga istražuju, opisuju i predaju budućim čitaocima.
Naredne večeri program se preselio na splavove Plavskog jezera, gdje je održano Veče muzike i poezije. Učešće Jelene Božović, Ljubomira Intimea i Danijela Alibabića spojilo je stih i pjesmu sa vodenim prostranstvom. Te večeri Plavsko jezero šaputalo je zajedno sa pjesmom, svaki stih nalazio je svoj odraz na vodi, a svaka melodija svoj put prema planinama koje su, kao nijemi svjedoci, čuvale ljepotu tog susreta.
Bajrak, “Avlija“ i ljudska drama
Subota, 18. jul, donijela je tri sadržaja različitog izraza, ali povezana osjećanjem pripadnosti prostoru. Jutarnji planinarski pohod na Bajrak poveo je učesnike prema visinama sa kojih se zavičaj vidi šire i jasnije. Planina je ponovo potvrdila da je u Plavu istovremeno prostor života, izazova i ljepote.
U Galeriji Centra za kulturu otvorena je izložba “Avlija“, nastala iz stvaralačkog susreta Dijane Lazović, Vildane Killian i Milene Vukoslavić. Korištenjem lokalnih prirodnih materijala i nadahnućem pronađenim u ambijentu stare begovske kuće, umjetnice su avliju predstavile kao posebnu dimenziju porodične bliskosti i nekadašnjeg načina života. Veče je zaključeno dramom “Elma i vrh igle“ autora Rasima Gutića. Pozorište je publici otvorilo prostor za unutrašnja pitanja, snažne emocije i susret sa sudbinama koje se na sceni pretvaraju u ogledalo ljudskog iskustva.
Jezero koje diše, pamti i okuplja
Nedjelja, 19. jul, počela je časom joge na obali Plavskog jezera. U jutarnjoj tišini, uz ravnotežu pokreta i daha, jezero je pokazalo svoju mirniju stranu. Nedugo zatim, isti prostor dobio je ritam sportskog nadmetanja. U okviru Dana sporta održani su Memorijalni rafting “Alem Šarkinović“, “Plavska lasta“ i takmičenje u plivanju. Memorijalni rafting čuva uspomenu na Alema Šarkinovića kroz hrabrost i snagu timskog duha. “Plavska lasta“ unijela je uzbuđenje skokova u vodu, dok su plivači pokazali izdržljivost i ljubav prema jezeru koje generacije Plavljana doživljavaju kao dio sopstvenog identiteta.
Program je narednog dana stigao do Čakora i Mokre. Foto-safari omogućio je učesnicima da planinske ljepote posmatraju pažljivije, kroz kadar i svjetlost, otkrivajući ljepotu koja se često ne vidi u prolazu. Istog dana Gradski trg pripao je najmlađima kroz Ljubičaste dječije igre. Dječiji glasovi, pokret i smijeh unijeli su u manifestaciju iskrenost bez koje nijedna gradska kulturna smotra ne bi bila potpuna.
Utorak, 21. jul, vratio je program na Plavsko jezero. Vožnja čamcima pružila je mogućnost da se jezero doživi iz njegove posebno lijepe perspektive, dok je kasnije održan bioskop pod vedrim nebom. Splavovi su postali gledalište, noć filmska sala, a voda dio velike prirodne scenografije.
Kada gradom prođu nošnje, muzika i koraci predaka
Dosadašnji dio manifestacije dobio je posebno snažan trenutak 22. jula, defileom i smotrom folklornih društava iz Crne Gore i regiona. Smotru je svečano otvorila potpredsjednica Općine Plav Belma Šarkinović, koja je pozdravila učesnike, goste i publiku, poželjevši dobrodošlicu društvima pristiglim iz različitih krajeva.
Na Gradskom trgu predstavili su se KUD “Plavsko jezero“ i KUD “Jelek“ iz Plava, KUD “Komovi“ iz Andrijevice, KUD “Bihor“ iz Petnjice, KUD „Izudin Mulabećirović – Izo“ iz Jelaha u Bosni i Hercegovini, KUD “Halaturko“ iz Gusinja i KUD “Tekstilac“ iz Bijelog Polja.
Njihov prolazak kroz grad pretvorio je ulice u pokretnu riznicu nošnji, ornamenata, muzike i koraka. Svako društvo donijelo je posebnost kraja iz kojeg dolazi, ali su se na sceni svi povezali u istoj želji: da naslijeđeno znanje ostane živo, vidljivo i blisko mladim generacijama.
Domaći ansambli “Plavsko jezero“ i “Jelek“ nastupili su pred svojom publikom, noseći posebnu odgovornost i radost. “Komovi“, “Bihor“, “Halaturko“ i “Tekstilac“ proširili su folklornu mapu večeri kroz različite tradicije Crne Gore, dok je gostovanje društva “Izudin Mulabećirović – Izo“ iz Jelaha ovom susretu dalo regionalni karakter i potvrdilo da kulturne veze prirodno nadilaze granice.
Program su vodili Božidar Proročić i Lejla Srdanović.
Dok je Gradski trg govorio jezikom igre, nošnje i muzike, u Domu u Velikoj održan je program “Zvuci zavičaja“, čime je isto veče dobilo još jednu toplu i autentičnu dimenziju.
Kultura kao gostoprimstvo Plava
Govoreći o dosadašnjem toku manifestacije, direktor JU “Centar za kulturu Plav” Vladimir Vlado Knežević mogao bi istaći:
“Ovogodišnji program gradili smo sa željom da svako u njemu prepozna dio sebe: dijete – radost, umjetnik – prostor za stvaranje, sportista – snagu izazova, čitalac – novu misao, a gost – razlog da se Plavu ponovo vrati. Zato su “Dani borovnice“ izašli iz sale i sišli na jezero, popeli se na planinu, prošli gradskim trgom i ušli u galerije, domove kulture i među prijatelje, goste, sugrađane i dijasporu. Kada se kultura tako rasprostre kroz čitav grad, ona prestaje da bude samo program i postaje način zajedničkog života.
Prava vrijednost “Dana borovnice“ ogleda se u tome što cijeli Plav daruje svoju energiju, kao i publika koja svakom događaju daje puni smisao. Iza svega što je do sada viđeno stoje mjeseci rada, mnogo uloženog truda, odricanja i želje da svaki sadržaj dostojno predstavi naš grad. A ovo je tek dio priče, do završetka manifestacije očekuju nas još brojni lijepi, raznovrsni i pažljivo pripremljeni programi, kojima ćemo nastaviti da otkrivamo bogatstvo Plava i predstavimo otvoreno lice dobrodošlice za sve.“
Plav koji se ne posmatra, već doživljava
Prvih jedanaest dana “Dana borovnice“ povezalo je biciklističku stazu sa koncertnom binom, knjigu sa planinom, poeziju sa jezerom, avliju sa galerijom, sport sa sjećanjem, dječiju igru sa gradskim trgom i folklorni korak sa savremenim životom.
U tome se prepoznaje prava vrijednost manifestacije. Plav se ne nudi kao nepomična razglednica. On poziva da se njime prođe, da se njegove priče čuju, planine upoznaju, jezero osjeti i sa njegovim ljudima podijeli trenutak.
Kada se sve to dogodi, borovnica više nije samo plod po kojem manifestacija nosi ime. Ona postaje znak ljeta u kojem jedan grad otvara srce i svakom gostu ostavlja mjesto u svojoj priči.