Prije deset godina, afganistanska umjetnica Kubra Khademi prošetala je ulicama Kabula u čeličnom oklopu koji je naglašavao obline njenog tijela. Bio je to protest protiv maltretiranja, dobacivanja i seksualnog uznemiravanja s kojim se suočavaju žene u njenoj zemlji. Performans je trajao svega osam minuta, a rezultirao je kamenovanjem i prijetnjama smrću, zbog čega je bila prisiljena na egzil u Pariz.
Kada su talibani 2021. godine ponovo preuzeli vlast, Khademi je u očaju napisala pismo najmoćnijim ženama svijeta, moleći za pomoć ženama Afganistana. Niko ga nije pročitao, niko ga nije objavio i niko nije odgovorio. Suočena s tom tišinom, odlučila je stvoriti djelo koje niko neće moći ignorisati. Njena instalacija pod nazivom Hljeb, rad, sloboda postala je najzapaženiji i najkontroverzniji dio 45. izdanja sajma Arco u Madridu.
Rad se sastoji od niza portreta u prirodnoj veličini na kojima su nage Angela Merkel, Hillary Clinton, Kamala Harris, Ursula von der Leyen, Jacinda Ardern, ali i figure poput Margaret Thatcher i Benazir Bhutto. Khademi ih prikazuje u uspravnom stavu, spremne na akciju, ali i u scenama koje direktno provociraju ustaljene društvene norme.
“To su žene koje posjeduju znanje i moć. Tužno je što se kao žene borimo da steknemo tu moć, a onda je ne koristimo da pomognemo drugim ženama“, objašnjava umjetnica.
Središnji dio instalacije je velika scena na zlatnoj pozadini, koja prikazuje utopijski svijet u kojem se svjetske liderke osmijehuju, ljube i prepuštaju lezbijskom seksu. Khademi to vidi kao alegoriju svijeta u kojem vlada ljubav umjesto razaranja. Prema njenim riječima, muškarcima više nije dozvoljeno da upravljaju svijetom koji su već uništili, te ovo djelo predstavlja slavljenje ženskog tijela nasuprot mržnji iz koje ona dolazi.
Dok rad Kubre Khademi unosi nemir, ostatak sajma Arco kao da pokušava pobjeći od stvarnosti. U trenutku kada zračni udari na Iran potresaju globalnu stabilnost, sajam se prilagođava ukusu kolekcionara, nastojeći ignorisati geopolitičku krizu. Iako Arco ima iskustva s ratnim okolnostima, od Zaljevskog rata 1991. do invazije na Ukrajinu 2022. godine, ovogodišnji fokus galerista ostaje usmjeren na pragmatičnije ciljeve, prvenstveno na borbu za smanjenje poreza na dodanu vrijednost.
Izvor: Bosna.hr