Hurme su ukusno i veoma hranjivo voće, koje na različite načine pozitivno djeluju na naš organizam.
Prema časopisu Frontiers in Plant Science, plodovi hurme zapravo su bobičasto voće i bogati su antioksidansima i hranjivim tvarima koje imaju moćna terapeutska svojstva. Hurme obiluju vitaminima, antioksidansima, lako probavljivim šećerima i mikronutrijentima.
Antioksidansi sprječavaju oštećenja uzrokovana slobodnim radikalima, nestabilnim molekulama koje mogu imati negativne učinke na tijelo i dovesti do bolesti. U usporedbi sa sličnim vrstama voća, poput smokava i suhih šljiva, datulje imaju najveći udio antioksidansa.
Ono što je važno istaknuti je da hurme sadrže flavonoide. Oni su snažni antioksidansi koji smanjuju upalu i rizik od dijabetesa, Alzheimerove bolesti i određenih vrsta raka. Pored flavonoida, sadrži i fenolnu kiselinu, koja ima jaka protuupalna svojstva i smanjuje rizik od raka i srčanih bolesti.
Također, sadrži i karotenoide, koji promiču zdravlje srca i smanjuju rizik od poremećaja povezanih s očima, poput makularne degeneracije.
Medjool hurma ima otprilike 66 kalorija, a porcija od 30 grama osigurava 30 posto dnevnih potreba za vlaknima. Kako sazrijeva, nivo šećera u njoj raste. Pulpa sadrži oko 70 posto šećera, pa jedna hurma ima 18,6 g šećera, a to su uglavnom glukoza, fruktoza i saharoza.
Hurme su bogate vitaminima B, A i K, bakrom, manganom, magnezijem i kalijem. Njihova redovita konzumacija jača imunološki sistem, poboljšava zdravlje zubi i sprječava rak, zbog visokih količina selena. Pored toga, bogate su proteinima i vlaknima te sadrže 23 različite aminokiseline, što pomaže probavi i povećava osjećaj sitosti.
Izvrsne su za dijabetičare jer imaju nizak glikemijski indeks te ne uzrokuju brze i velike fluktuacije nivoa glukoze u krvi.
Hurme su bogate vlaknima pa poboljšavaju probavu. Na 100 grama, hurme mogu imati između 3,5 i 11 grama vlakana, koja su uglavnom netopiva. Djeluju kao probiotici i povećavaju broj zdravih bakterija u crijevima te tako poboljšavaju zdravlje debelog crijeva.
Izvrsan su međuobrok prije treninga i zdrava opcija nakon treninga, budući da sadrže više šećera od mnogih drugih vrsta voća, ali to je prirodni šećer. Te šećere tijelo lako prerađuje i koristi za energiju.
Bogate su fenolnim spojevima koji snižavaju nivo holesterola i triglicerida, a utvrđeno je da sadržaj šećera ne povećava nivo glukoze u krvi.
Pored toga su bogat izvor kalija, magnezija i antioksidansa koji poboljšavaju zdravlje srca. Također, ekstrakti ploda palme hurme učinkovito obnavljaju srčano tkivo nakon srčanog udara.
Hurme su bogate kalcijem i fosforom, koji usko sarađuju u izgradnji jakih kostiju i zuba. Naše kosti i zubi sadrže 85 posto tjelesnog fosfora, a on je potreban za rast, održavanje i popravak svih tkiva i stanica te za proizvodnju genetskih građevnih blokova, DNK i RNK. Također održava ravnotežu drugih vitamina i minerala, poput magnezija, vitamina D, joda, cinka.
Antioksidansi u hurmama štite jetru, popravljaju oštećenja jetre uzrokovana toksinima. Visoki nivoi antioksidansa u hurmama poboljšavaju zdravlje mozga i štite moždane stanice od oštećenja, jer se bore protiv upale i smanjuju oksidativni stres. Stoga ovo voće sprječava Alzheimerovu bolest i smanjuje smetnje pamćenja.
Visok sadržaj vlakana i zdravog šećera pomaže u procesu mršavljenja. Međutim, uzmite u obzir činjenicu da jedna hurma sadrži 66 kalorija pa nemojte jesti previše hurmi dnevno.
Na kraju, hurme su izvrsne tokom trudnoće pa čak i olakšavaju trudove. Posebno kada se konzumiraju u zadnjem tromjesečju. Njihova svakodnevna konzumacija skraćuje trajanje poroda, a u mnogim slučajevima izbjegava potrebu za oksitocinom za početak trudova.