Poznato je da se koronavirus najviše širi putem kapljica, u direktnom kontaktu sa zaraženom osobom. Međutim, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ostavlja otvorene i druge načine prenošenja, koji se i dalje ispituju.
SZO je objavila novi dokument u kojem sumira informacije o prenošenju koronavirusa dobijene iz različitih studija, u kojem su, kako je istaknuto, “ukratko opisani mogući načini prenosa za SARS-CoV-2, uključujući lični kontakt i prenošenje putem kapljica, putem vazduha, preko predmeta, fekalno-oralno, sa majke na dijete i sa životinje na čovjeka”.
Podsjeća da ovaj virus mogu da prenose ne samo oni sa simptomima, već i asimptomatski slučajevi, koji možda i ne znaju da su zaraženi.
Lični kontakt – prenošenje kapljicama
Od početka je jasno da je najčešći način prenošenja virusa putem kapljica – kad se nađete u neposrednoj blizini zaražene osobe koja kašlje, kija ili glasno govori. Ako kapljice koje pritom ispušta dođu do vaših očiju, nosa ili usta, velike su šanse da ćete se zaraziti. Zato su maska i fizička distanca nametnute kao osnovne mjere zaštite.
Prenošenje vazduhom
Naučnici širom svijeta već dugo upozoravaju da se virus može širiti i putem vazduha, odnosno aerosoli koje se takođe emituju kašljanjem i govorom, a koje ostaju da lebde u vazduhu duže od velikih kapljica, posebno u zatvorenim, zagušljivim prostorijama. SZO je konačno priznala grešku, ali i zatražila dodatne dokaze.
Kontaminirane površine
Kapljice koje izbace zaraženi mogu da kontaminiraju i različite površine i predmete, na kojima virus opstaje od nekoliko sati do nekoliko dana, u zavisnosti od temperature, vlažnosti i tipa površine. Zato se od početka insistira na redovnom i pravilnom pranju ruku, mada ni ovaj način prenošenja nije u potpunosti dokazan.
Fekalije
RNK koronavirusa je pronađena i u urinu i fekalijama nekih pacijenata. Ipak, nijedno istraživanje nije pokazalo da se neko na ovaj način zarazio. Neke studije su prijavile da je pronađen i u krvnoj plazmi i serumu.
S majke na dijete
Svjetski mediji pišu da je u Francuskoj potvrđen prvi slučaj prenošenja koronavirusa s majke na dijete u stomaku. Rađena su i istraživanja o prenosu koronavirusa dojenjem, ali, iako je RNK virusa pronađen u nekim od uzoraka majčinog mlijeka, on nije održiv.
Sa životinje na čovjeka
Dosad prikupljeni dokazi pokazuju da je nastanak ovog virusa povezan sa betakoronavirusima koje imaju slepi miševi. Međutim, još nije potvrđeno da li životinje poput pasa i mačaka mogu da ga prenesu na ljude. Trenutno se istražuje i mogućnost prenosa sa čovjeka na druge sisare.
Izvor: Nova.ba