Fotografija podijeljena na društvenim mrežama nastala 1976. godine izazvala je polemike te zbunila mnoge jer skoro svi prikazani na njoj izgledaju vitki, što je značajna razlika u odnosu na danas.
U objavama kolumniste Guardiana Georga Monibota podijeljenim na Twitteru uz fotografiju nastalu na plaži u Brightonu postavljeno je pitanje šta se u međuvremenu desilo pa danas vlada epidemija gojaznosti.
“Iznenadni gubitak snage volje, kako tvrde neki desničarski novinari? Ne. Okruženje koje su stvorili proizvođači junk hrane i njihovi oglašivači”, navodi Monibota za razloge.
Tvrdio je da prehrambene kompanije zapošljavaju naučnike kako bi njihovi proizvodi bili sve manje otporni. Reklamne kompanije zapošljavaju psihologe i neuronaučnike kako bi nadjačali našu snagu volje.
Navodi da štampa koja služi milijarderima okrivljuje ljude za sile mnogo veće od nas, bilo da je riječ o strukturnoj nezaposlenosti, zaduženjima uzrokovanim troškovima stanovanja ili krizi gojaznosti.
In this photo, from 1976, almost everyone is what we would now call slim. So what has happened? A sudden loss of willpower, as some rightwing journos claim? No. An obesogenic environment created by junk food manufacturers and their advertisers. pic.twitter.com/DmzxsD5VLz
— George Monbiot (@GeorgeMonbiot) July 26, 2018
“Njena krilatica je ‘lična odgovornost’. Ipak, nikakva odgovornost se ne pripisuje korporacijama, političarima i lobistima odgovornim za takve krize”, naveo je u nastavku.
Kao prilog svom pojašnjenu dodao je istraživanje o porijeklu globalne epidemije gojaznosti koje navodi da je to prijelomna godina kada je većina ljudi je postala teža otprilike u isto vrijeme.
U potrazi za faktorima koji mogu vjerodostojno objasniti pojavu ove epidemije naveli su da je jedan od kandidata promjena američkih poljoprivrednih računa 1970-ih.
“To je dovelo do brzog povećanja proizvodnje hrane, a time i povećanja veličine porcija hrane, ubrzani marketing, dostupnost i pristupačnost energetski guste hrane, i široko rasprostranjeno uvođenje jeftinih i moćnih zaslađivača, kao što je kukuruzni sirup sa visokim sadržajem fruktoze, koji su se infiltrirali u prehrambeni sistem i istovremeno pogađali čitavu populaciju”, pojeašnjeno je u nastavku.