Politički i nacionalno gledajući kada je srpska i hrvatska historiografija prvi puta upotrijebila termin “bošnjački jezik”, bio je to dobar znak jer su time zapravo priznali postojanje Bosne i Bošnjaka, termina koje su toliko puta ranije negirali. Sa druge strane, gledajući lingvistički, termin “bošnjački” jezik je još samo jedan u nizu ataka na bosansko ime.
U kontekstu savremenog imenovanja nominacijska odrednica “bošnjački jezik” izmišljotina je akademika Dalibora Brozovića, hrvatskog lingviste iz Sarajeva, suosnivača i potpredsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i neko vrijeme zamjenika prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. On je prije dvadesetak godina počeo pisati o tome. Istovremeno sa njim i grupa srpskih lingvista okupljenih oko Odbora za standardizaciju srpskog jezik, iza koje je stajala SANU, radila je na istoj propagandi.
Treba navesti da je u ovoj kampanji svoj dopirnos dalo i političko rukovodstvo Republike Srpske. Naime, u javnost je krajem 2014. godine dospio audiosnimak telefonskog razgovora premijerke Željke Cvijanović sa izvjesnom ženskom osobom zarad formiranja većine u Narodnoj skupštini RS-a. Bila je to afera u medijima poznata pod nazivom “Papak”. Skoro kao uzgred, sagovornica Željke Cvijanović joj se obraća sljedećim riječima: “Ja sam htjela pitati možemo li mi isforsirati ovu priču da idemo…, već smo vrbovali Miloša Kovačevića da krene na medije sa pričom bosanski/bošnjački jezik”; na što Cvijanović odgovara: “Neka ide, naravno, ko mu brani. To je do akademske zajednice da to priča, da objašnjava i da se napravi emisija… da nešto”.
Spomenuti Odbor se već u svojoj prvoj Odluci iz februara 1998. godine bavio tematikom bosanskog jezika. U svom prvom Obrazloženju Odbor navodi: “Oba prideva (atributa, kletika), bosanski i bošnjački, u skladu su s tvorbom reči u srpskom jezičkom standardu. Oba stoje u vezi s toponimom Bosna, kojem prethodi istovetan hidronim (naziv vodotoka) – (reka) Bosna, odnosno s etnicima (nazivima stanovnika sela, gradova, oblasti) – Bosanac (dosad jako čest, isključivo sa zavičajnim, ‘zemljačkim’, značenjem) i Bošnjak.” Bez obzira što je u ovom Obrazloženju jasno definisano da oba pridjeva i “bosanski” i “bošnjački” stoje u vezi sa toponimom Bosna, to ne važi za današnju srpsku političku elitu koja negira termin Bošnjak i javno govori da se od Bošnjak ne može izvesti pridjev bosanski.
Bez ikakve rezerve treba reći: Od “Bošnjak” jeste izvedeno “bosanski”. Ovdje je od jedne, dijahronijski gledano starije, tvorbene osnove moguće izvesti različite izvedenice, pa tako nastaju etnici (ili etnonimi) Bosъnъ-ac i od Bosъnъ-jak, a od iste tvorbene osnove moguće je sufiksacijom izvesti i ktetik (pridjev) bosan – + – ski. Ili, i od Boъnъ-ac i od Bosъnъ-jak izvodi se pridjev / naziv bosanski, kao što se od Pol – (j)ak izvodi pol/polj-ski, a od Sloven – ac i Makedon – ac izvodi sloven – ski i makedon – ski. Zato je sasvim opravdano i nadasve općepoznato da su u Bosni prije živjeli Bošnjaci, čiji je jezik bosanski, i to bi bilo dovoljno da potvrdimo i zaključimo kako je sasvim uobičajena veza Bošnjaka i bosanskog jezika.
Inače, pridjev, tj. ime jezika bosanski nije izvedeno od Bosanac onako kako je pridjev / naziv slovenački izvedeno od Slovenac, jer bi onda ime jezika bilo bosanački, a ne bosanski. Jer, ime / pridjev slovenski tvorbom je nastalo od Sloven – ac, a ne direktno od Slovenija, kao što je makedonski nastalo od Makedon – ac, a ne direktno od Makedonija, kao što je srpski nastalo od Srb – in, a ne direktno od Srbija, pa se opet naziv / pridjev slovenski u srpskom zabranjuje i kalemi na slovenački, što se koristi kao argument da bosanski treba da bude bošnjački. Termin ukrajinski jezik, naprimjer, moguće je izvesti i od Ukrajinac i od Ukrajin – a, s tim da je i ukrajinački od Ukrajinac. Drugim putem, i od Makedon – ija i Sloven – ija možemo dobiti makedonski i slovenski.
Samim time, na potpuno istom tvorbenom modelu, nastali su nazivi / pridjevi i bošnjački i bosanski. Onaj ko kao protuargument tvrdi, naprimjer, da ne postoji nikakva Bošnja (umjesto Bosna) trebao bi da se upozna sa time šta su alomorfi i morfemi.
Izvor: “Edicija Bošnjaci”, Bosanski jezik, Jasmin Hodžić