Ilija Garašanin bio je srpski književnik i političar. Najpoznatije Garašaninovo djelo je tajni, nacionalistički i ekspanzionistički plan “Načertanije”, napravljen 1844. za potrebe srpske vlade. Načertanije je ideološki osnov pokušajima stvaranja Velike Srbije, kako tokom 19. tako i u 20. stoljeću.
“Srbija se mora i u tom smotreniju u red ostalih evropejskih država postaviti, stvorivši jedan plan za svoju budućnost, ili tako reći da sastavi sebi jednu domaću politiku po kojim glavnim načelima treba Srbija kroz više vremena stalno da se vlada i sve svoje poslove po njima postojano da upravlja”, napisao je Garašanin.
Najvećim dijelom plan se odnosi na ujedinjenje Srbije sa susjednim zemljama, uglavnom onima u kojima žive pravoslavci. Prema tome, Bosna i Hercegovina je, slobodno se može reći, centralna tema i najveća želja Srba. U detaljnom planu kako ostvariti utjecaj na Bosnu i Hercegovinu, zanimljivo je kako Ilija Garašanin gleda na one koje sebe danas nazivaju Srbima u Bosni i Hercegovini i one koji sebe nazivaju Hrvatima.
“Na istočnog veroispovedanija Bošnjake veći upliv imati neće biti za Srbiju težak zadatak. Više predostrožnosti i vnimanija na protiv toga iziskuje to, da se katolički Bošnjaci zadobijedu. Na čelu ovih stoje franjevački fratri”, piše Garašanin.
Garašanin je umro na današnji dan 1874. godine u Beogradu.
(Ranije objavljen tekst redakcije Stava)