U današnjoj Antaliji pronađen je sarkofag za koji se vjeruje da pripada Svetom Nikoli, historijskoj ličnosti na kojoj se zasniva lik Djeda Mraza. Ovu tvrdnju iznijela je docentica dr. Ebru Fatma Fındık sa Fakulteta za historiju umjetnosti Univerziteta Hatay Mustafa Kemal.
Autor: Elijas Rebronja
Djed Mraz, odnosno Sveti Nikola, rođen je u 4. stoljeću u likijskom gradu Patari, na području današnje Turske. Dugi niz godina služio je kao biskup Mire, glavnog grada Likije, posvetivši svoj život dobrim djelima. Pomažući gladnima i siromašnima, potajno je ostavljao poklone na prozorima kuća, zbog čega je vremenom postao zaštitnik djece.
U regiji Demre, gdje se nalazila antička Mira, jedno od najvećih biskupskih središta Anadolije, nakon njegove smrti podignuti su mauzolej i bazilika. Hrišćani širom svijeta Svetog Nikolu slave kao sveca, dok se u savremenom dobu njegov lik poistovjećuje s Djedom Mrazom. Istovremeno, mnogi širom svijeta Novu godinu obilježavaju kao međunarodni praznik, simbolički slaveći odlazak starog i dolazak novog.
Nova godina se danas u svijetu obilježava na različite načine. U Kini se, na primjer, ulazna vrata farbaju crvenom bojom kao simbol sreće. U Danskoj se razbijaju tanjiri ispred vrata prijatelja i komšija. U Japanu se zvona oglašavaju 108 puta, što u budizmu simbolizira pročišćenje od ljudskih slabosti. Na Kubi se u ponoć jede 12 grejpfruta, koji predstavljaju mjesece u godini. Austrijanci pripremaju ručak sa sladoledom od mentola u obliku djeteline s četiri lista, dok Norvežani služe puding s bademom.
Holanđani u ponoć istrčavaju na ulice, pale vatromet i bacaju petarde – običaj koji je najsličniji načinu obilježavanja Nove godine u Novom Pazaru, gdje se gotovo iz svake kuće bacaju petarde, u vjerovanju da to donosi sreću već od prvog januara.
Zanimljivo je da u Novom Pazaru mnogi ne obilježavaju ništa vezano za Djeda Mraza, ali ni sam kalendarski dolazak Nove godine. Ipak, kalendarski se prihvataju mjeseci u godini, uključujući januar, iako je dobio ime po rimskom bogu Janusu (Januarius), bogu ulaza, pragova, vrata, početaka i krajeva. Janus je imao dva lica, okrenuta na suprotne strane, kako bi istovremeno motrio ono što završava i ono što započinje.
Slično je i s mjesecom martom (Martius), nazvanim po rimskom bogu rata Marsu, pa bi se, po toj logici, moglo očekivati da i ovaj mjesec u Novom Pazaru jednog dana dobije drugačiji naziv. Isto važi i za maj (Maius), nazvan po boginji Maji, zaštitnici rasta i biljaka, te juni (Junius), nazvan po boginji Junoni, čiji je simbol bio paun.
Ostaje da se vidi kako će se u budućnosti u Novom Pazaru odnositi prema Djedu Mrazu, Novoj godini i samom kalendaru – u gradu u kojem se bacaju petarde, ali se vrata za Djeda Mraza ne otvaraju, te u kojem bi se mjeseci nazvani po rimskim bogovima možda jednog dana mogli zvati drugačije, u skladu s lokalnim običajima i tradicijom.
Kako god bilo, neka nam Nova godina donese mnogo sreće, zdravlja i mira.