Nakon 13 godina koliko je bila zatvorena i šest godina pedantne restauracije, džamija Las Tornerías ponovo dočekuje posjetitelje u Toledu, gradu proglašenom svjetskom baštinom UNESCO-a.
Šetnja njegovim uskim, kamenim ulicama poput je putovanja kroz vrijeme, podsjećajući nas da su ovdje stoljećima zajedno živjeli muslimani, Jevreji i kršćani. Grad se ponosi impresivnom arhitekturom svojih spomenika, uključujući katedralu, crkvu Santo Tomé, crkvu El Salvador, džamiju Cristo de la Luz, Sefardski muzej te sinagogu Santa María La Blanca.
Sada posjetitelji imaju priliku uživati u džamiji Las Tornerías, koja je nedavno ponovo otvorila svoja vrata nakon 13 godina zatvorenosti i šest godina temeljite obnove. Danas je sjedište Regionalnog centra za obrt Castilla-La Manche a u njoj se nalazi i Turistički ured Castilla-La Manche u Toledu. Smještena u srcu historijskog jezgra Toleda, ova džamija ponovo oživljava među toledanskim ulicama kao dragocjeno historijsko naslijeđe grada, otkrivajući ljepotu arapske arhitekture.
Džamija se nalazi u dijelu grada koji je u srednjem vijeku bio poznat kao izrazito trgovački kvart.
Džamija Las Tornerías zadržala je svoju vjersku funkciju čak i nakon što je Alfonso VI osvojio grad. Postoje zapisi o njezinom postojanju od 1190. godine, a kao mjesto muslimanskog bogoslužja služila je sve do 1498. godine, kada je posljednji put spomenuta u tom kontekstu zbog desakralizacije koju su proveli katolički kraljevi između 15. i 16. stoljeća.
Struktura džamije ističe se kvadratnim tlocrtom i očuvanim polukružnim granitnim lukovima. Prizemlje ima temelje od četiri potkovasta luka u kamenu. Nedavno arheološko istraživanje otkrilo je da ti lukovi pripadaju zgradi s bazilikalnim tlocrtom, podijeljenoj na tri broda i apsidi, datiranoj u vizigotsko doba.
Veći dio gornje etaže bio je posvećen bogoslužju, gdje se nalaze ostaci mihraba i kible. Unutrašnjost je podijeljena na devet kvadratnih odjeljaka, formiranih od četiri stuba i tri broda koji se isprepliću s drugim trima u suprotnom smjeru. Ti su prostori prekriveni svodovima od cigle, a u središtu se ističe veličanstvena kupola, oblikovana dvostrukim paralelnim lukovima koji se transverzalno križaju, ali se ne spajaju. Podupiru ih potkovasti lukovi oslonjeni na stupove niske visine. Poseban detalj je mihrab, koji je orijentiran prema jugoistoku s nagibom od 12 stupnjeva u odnosu na jug, što je neobična devijacija za hispano-muslimanske džamije.
Ovaj spomenik jedan je od najznačajnijih primjera andaluzijskog naslijeđa grada te je stoga proglašen dobrom od kulturnog interesa.
Izvor: ABC/Obrada: Redakcija Bosna