U vrijeme dok se u Srbiji dešava studentski bunt, jedan od najvećih posljednjih decenija, sa blokadom oko 60 fakulteta na državnim univerzitetima, situacija na Državnom univerzitetu (DUNP) u Novom Pazaru je potpuno suprotna.
Piše: Teufik Tahirbegović
Dok studenti u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu aktivno učestvuju u protestima u okviru akcije “Zastani Srbijo” i blokadama fakulteta i rektorata, novopazarski studenti ograničili su svoje aktivnosti na petnaestominutne sedmične skupove petkom. Tako je DUNP postao jedini državni univerzitet u Srbiji bez studentskih blokada fakulteta.
U vrfijeme intezivnih studentskih protesta javnost u Sandžaku se ibretiše krajnje nebitnom prepiskom na relaciji Rektorski kolegijum Državnog univerziteta – nevladin sektor i istaknuti pojedinci, a tiče se optužbi o progonu nastavnog osoblja na ovoj visokoškolskoj ustanovi. Sve neodoljivo liči na dimnu zavjesu za skretanje pažnje sa aktuelnih zbivanja u akadmeskoj zajednici, dok se u Srbiji dešava najveći studentski bunt nakon postizbornih protesta 1996. i 1997. godine.
Studentski protesti, koji su započeli nakon tragičnog događaja na željezničkoj stanici u Novom Sadu i kasnijeg napada na studente Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu, prerasli su u jedan od najvećih studentskih pokreta u posljednjih nekoliko decenija. Međutim, ova energija promjene koja je zahvatila većinu akademskih centara u Srbiji, “nekim čudom” nije našla plodno tlo u Novom Pazaru, te u neku ruku ispada da se odbrana režima jedino dešava u sredini sa pretežno većinskim bošnjačkim stanovništvom.
Zašto je to tako?
Dok na drugim univerzitetima studenti aktivno zahtijevaju transparentnost u istrazi novosadske tragedije i procesuiranje odgovornih za napade na studente, novopazarski studenti ostaju upadljivo tihi i jedva primjetni. Ova situacija otvara pitanja o razlozima izostanka solidarnosti sa kolegama iz drugih univerzitetskih centara i mogućem utjecaju lokalnih političkih prilika na akademsku zajednicu u Novom Pazaru.
Kontrast između masovnih studentskih protesta širom Srbije i minimalnog angažmana studenata u Novom Pazaru dodatno naglašava kompleksnost političkih i društvenih odnosa u ovom dijelu zemlje, kao i specifičnu poziciju bošnjačke zajednice u trenutnom političkom kontekstu Srbije.
Indikativno je da se pasivnost studenata u Novom Pazaru podudara sa stanjem političkih prilika u ovoj regiji gdje je, podsjećamo, aktuelni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ostvario ubjedljivo najveću podršku na predsjedničkim izborima. Ova činjenica može djelimično objasniti izostanak značajnijeg studentskog aktivizma u ovom dijelu zemlje.
Uz to, dvije od tri najjače bošnjačke stranke u ovom regionu u direktnoj su koaliciji sa vladajućom Srpskom naprednom strankom, što dodatno može biti razlog za izostanka snažnijeg učešća novopazarskih studenata u aktuelnim dešavanjima.
Blokade fakulteta, međutim, nema ni na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru, čiji je osnivač Islamska zajednica u Srbiji, gdje muftija Mevlud Dudić očito drži stvari pod kontrolom i sprečava da do protesta i blokada dođe. U javnosti se mogla čuti informacija da rukovodstvo Islamske zajednice studente ubjeđuje da je njihovo mjesto na nastavi, a ne u protestu i ulici. Uostalom ponašenje predsjednika Mešihata, muftije Dudiča, više nikoga i ne čudi jer je poznat njegov bespogovorni odnos prema aktuelnoj vlasti.
Krajnje formalnu podršku protestima studenata, učenika i građana u Srbiji pružila je Stranka demokratske akcije (SDA) Sandžaka Sulejmana Ugljanina, koja je u saopćenju za javnost zatražila utvrđivanje odgovornosti za tragediju na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, gdje je poginulo 15 osoba nakon pada renovirane nadstrešnice.
“Svako mora odgovarati za svoje postupke i djela, bez obzira na zvanje, funkciju ili položaj u društvu”, poručeno je iz SDA Sandžaka.
Kako se širio bunt na fakultetima u Srbiji
Studentski bunt u Srbiji počeo je blokadom jednog fakulteta u Beogradu, da bi se postepeno proširio na više od 60 širom zemlje. Studentski protesti, koji već sedmicama traju na svim fakultetima univerziteta u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, proširili su se u minimalnom obimu i na Državni univerzitet u Novom Pazaru, gdje studenti organizuju petnaestominutne skupove petkom.
Nema preciznih podataka koliko je tačno studenata u blokadi, a ovaj vid protesta podržali su pojedinačni fakulteti i prošireni rektorski kolegijum Beogradskog univerziteta (BU). Rektorati u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu ne slažu se, međutim, sa blokadama fakulteta.
Podršku studentskim protestima pružilo je više od 20 udruženja i organizacija, brojne javne ličnosti, kao i kolege koje studiraju u inostranstvu i građani iz dijaspore. Uprkos tvrdnjama vlasti da su svi zahtjevi ispunjeni, studenti nastavljaju sa protestima i blokadom fakulteta.
Studentske blokade fakulteta najveći su studentski bunt u Srbiji od postizbornih protesta 1996. i 1997. godine i iznenadile su mnoge, pa čak i vlast koja je u protekloj deceniji uspešno zaustavljala sve proteste koji su prema njoj bili usmereni. Iznenadila je i medije, jer način na koji studenti komuniciraju je nesvakidašnji – protest nema lidere, sve odluke donose se u plenumu i saopćavaju preko društvenih mreža, na nekim fakultetima u plenumu je odlučeno da niko od studenata neće davati izjave za medije.
Šta traže studenti?
Studentski protesti počeli su kao dio velike akcije “Zastani Srbijo”, kojom se odavala ljudska i civilizacijska počast poginulima u nesreći na Glavnoj željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra.
Prvi zahtjev je objavljivanje dokumenata koja se odnose na rekonstrukciju Železničke stanice u Novom Sadu. Dok je Vlada Srbije, na zahtev predsednika države Aleksandra Vučića, objavila dokumentaciju na sajtu i tvrdi da je taj zahtev ispunjen, studenti sumnjaju da je potpuna i traže njenu proveru.
Studenti traže i krivičnu odgovornost onih koji su fizički napadali učesnike blokada prethodnih nedelja, kao i odbacivanje optužbi protiv uhapšenih i privedenih na protestima.
Studente podržavaju brojni profesori, a Univerzitet u Beogradu saopćio je da “staje u odbranu” onih koji su “suočeni sa neprihvatljivim medijskim uvredama, fizičkim napadima i pretnjama.”
Ono što vidimo danas – blokade fakulteta i rektorata – preraslo je nakon fizičkog nasrtaja na studente Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu 22. novembra na Novom Beogradu od strane Vučićevih SNS jurišnika. Univerzitetska zajednica, uključujući brojne profesore i Univerzitet u Beogradu, stala je u odbranu studenata, osuđujući medijske uvrede, fizičke napade i prijetnje kojima su izloženi.
Analitičari ukazuju da su ovi protesti više od studentskog bunta – oni predstavljaju reakciju na dugogodišnju represiju aktuelnog režima. Međutim, postoji zabrinutost da bi protests mogli izgubiti na snazi ili biti zloupotrijebljeni od strane političkih aktera.
Posebno se naglašava potreba za širim društvenim promjenama u Srbiji, uključujući suočavanje s prošlošću i preuzimanje odgovornosti za historijske događaje, bez čega, kako neki smatraju, nije moguća suštinska transformacija društva.
Kolumnista brojnih medija u regionu, Dragan Bursać, smatra da su protesti reaktivni i da predstavljaju odgovor na represiju jednog totalitarnog režima koji godinama hara Srbijom i koji je u konačnici Srbiju vratio na Šešelj-Miloševićeve postavke.
“U takvoj konstelaciji snaga, studentski bunt će ili biti rasplinut u entropiji vječnog neaktivnog protesta koji se gasi, ili će pojedinci biti instruirani i zloupotrijebljeni od aktuelnog režima i još više od sramne velikosrpske ideologije”, kaže Bursać.
Izvor: Sandzacke.rs