Autor Mr. sci. Džavid Begović u svom tekstu analizira stanje bošnjačkog naroda u Sandžaku, identificirajući ključne probleme poput nedostatka jedinstva, kolektivne svijesti i organiziranosti. Prema Begoviću, ova situacija dovodi do dezorijentacije i razjedinjenosti unutar naroda, čineći ga ranjivim na vanjske utjecaje. Stoga, autor predlaže formiranje Intelektualnog centra Bošnjaka Sandžaka kao centralnog tijela koje bi trebalo djelovati kao jezgro kolektivne svijesti i usmjeravati narod prema ostvarenju zajedničkih ciljeva. U tekstu se također razmatraju postojeće bošnjačke institucije i organizacije, uz konstataciju da ne postoji krovno tijelo koje bi koordiniralo njihov rad. Na koncu, autor definira bitne karakteristike budućeg Intelektualnog centra te izlaže temeljne i partikularne ciljeve bošnjačkog naroda u Sandžaku.
Piše: Mr. sci. Džavid Begović
Činjenica je da je bošnjački narod Sandžaka dezorijentiran, bez zajedničkog mišljenja, ciljeva i putokaza. U velikoj je mjeri posvađan i potpuno razjedinjen, a najnerazvijeniji dio Srbije je njen jug, dok je u Crnoj Gori to njen sjever, upravo tamo gdje žive Bošnjaci, u Sandžaku. Posljedica takvog stanja je osiromašenje bošnjačkog korpusa, usljed čega se on potiskuje na margine političkog, ekonomskog, diplomatskog, sportskog, kulturološkog i svakog drugog utjecaja u odnosu na druge narode u okruženju.
Ove se devijacije najčešće događaju kada narod obesmisli svoje lidere, akademike, intelektualce, stručnjake, umjetnike i vjerske autoritete. Nedostatak poštovanja prema ovim kategorijama poguban je za opstanak naroda. U takvom stanju, bošnjački narod Sandžaka je lak plijen nedobronamjernih iz regiona i svijeta, te može služiti svakome, osim sebi. Nedostatak kolektivne svijesti Bošnjaka Sandžaka uzrok je svim navedenim devijacijama, u svijetu i okruženju kakvi jesu.
Iz tog razloga, pred Bošnjake Sandžaka se postavlja imperativ – uspostava Intelektualnog centra kao jezgra kolektivne svijesti Bošnjaka. Bošnjaci Sandžaka imaju svoje institucije i asocijacije koje se pojedinačno, manje ili više, brinu za položaj Bošnjaka u okvirima svoje djelatnosti. Tu spadaju Bošnjačka nacionalna vijeća u Srbiji i Crnoj Gori, Matice Bošnjaka, Islamske zajednice u Srbiji i Crnoj Gori, probošnjačke stranke, Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti, Bošnjačka nacionalna fondacija, Sandžačka televizija, Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru, medrese i mnoge probošnjačke nevladine organizacije.
Međutim, nijedna od navedenih institucija ili organizacija se nije uspjela nametnuti kao intelektualni centar koji pokriva sve oblasti od interesa za bošnjački narod Sandžaka. Ne postoji ni krovni autoritet koji okuplja sve navedene institucije i asocijacije, a koji bi definirao zajedničke ciljeve i usmjeravao bošnjački narod prema zacrtanim ciljevima. Svuda oko nas postoje savezi raznih asocijacija koje imaju zajednički interes, kao što su fudbalski savez, planinarski savez, savez gljivara i slično. Međutim, sve do sada se institucije i asocijacije Bošnjaka u Sandžaku nisu odlučile da izgrade zajedničko tijelo u formi Intelektualnog centra u cilju definiranja i efikasne realizacije zajedničkih ciljeva te sinhroniziranog djelovanja.
U cilju uspostave Intelektualnog centra Bošnjaka, neophodno je prethodno dati jasne odgovore na nekoliko pitanja: Šta podrazumijevamo pod pojmom “Intelektualni centar“? Da li Bošnjaci Sandžaka imaju intelektualni centar? Koji su razlozi da Bošnjaci nemaju svoj intelektualni centar? Da li su dosadašnji pokušaji osnivanja liderskih asocijacija bili uspješni? Da li Bošnjaci imaju potrebu za uspostavom Intelektualnog centra? Da li Bošnjaci Sandžaka imaju kapaciteta za uspostavu Intelektualnog centra? I konačno, da li je na političkoj, naučnoj ili nevladinoj pozornici vidljiva potencijalna institucija ili asocijacija koja bi mogla prerasti ili se transformirati u Intelektualni centar? Odgovori na ova pitanja su jednostavni i snažno upućuju ne samo na potrebu, već i na obavezu intelektualne elite Bošnjaka Sandžaka za osnivanjem Intelektualnog centra.
Intelektualni centar bi trebao biti jedinstveno tijelo koje bi eliminiralo navedene devijacije te usmjerilo Bošnjake prema zajedničkoj strategiji, u cilju podizanja samopoštovanja, samopouzdanja i vlastite pozicije u okruženju u kojem Bošnjaci žive. Imao bi zadatak da realizira postavljene zajedničke ciljeve te da zauzima stav po svakom pitanju od interesa za bošnjački narod. Osnovne osobine budućeg Intelektualnog centra trebale bi biti ostvarivi ciljevi, kredibilitet, općeprihvaćenost, vanstranački karakter i odsustvo stranačkog utjecaja, dosljednost u provođenju strategije do ostvarenja postavljenih ciljeva te partnerski, a ne poltronski odnos prema vlastima i drugim subjektima.
Temeljni cilj Bošnjaka Sandžaka je ekonomsko, infrastrukturno, pravno, obrazovno i kulturološko jačanje bošnjačkog naroda u Sandžaku do nivoa većinskih naroda u državama u kojima žive. Partikularni ciljevi obuhvataju kulturnu i obrazovnu autonomiju Sandžaka u skladu s odgovarajućim zakonima Srbije i Crne Gore te prekograničnu saradnju u skladu s evropskim standardima. Zatim, tu je i procentualna zastupljenost Bošnjaka u javnim institucijama, kao što su obrazovni sistem, pravosuđe, policija, općinski organi i javna preduzeća.
Također, važno je osiguranje minimalnih kvota Bošnjaka u izvršnim organima na državnom nivou, kreiranje povoljnih uvjeta za investicije, domaće i strane, u sandžačkim općinama, te jačanje infrastrukture u Sandžaku putem institucija vlasti država u regionu. To podrazumijeva jačanje elektroenergetske, vodovodne i plinske infrastrukture do nivoa infrastrukture u ostatku Srbije i Crne Gore, kao i povezivanje brzim cestama svih gradova u Sandžaku međusobno i s putnom mrežom Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Jedan od važnih ciljeva je i povratak dostojanstva bošnjačkom narodu Sandžaka, što uključuje istrajavanje na usvajanju rezolucija o svim genocidima izvršenim nad Bošnjacima, otvaranje arhiva prema javnosti, omogućavanje dvojnog državljanstva svim bošnjačkim migrantima iz Sandžaka i njihovim potomcima, bez obzira na vrijeme migracije, zaštitu bošnjačkih kulturnih i vjerskih objekata te otvaranje zemljišnih knjiga i povratak otete imovine Bošnjacima.
Važno je i osiguravanje garantiranih sredstava za rad instituta u budžetima Srbije i Crne Gore, kao i u svim općinama Sandžaka, te jačanje obrazovnog i informativnog sistema u Sandžaku, što uključuje otvaranje univerziteta u Beranama ili Bijelom Polju, jačanje Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru opremom, kadrovski i finansijski, do nivoa vodećih univerziteta u regionu, te uvođenje obaveznih nacionalnih predmeta u školama u kojima ima više od 10% Bošnjaka. Konačno, ciljevi obuhvataju i podsticanje demografskog razvoja Sandžaka i izjednačavanje primjene i kontrole izvršenja državnih propisa u Sandžaku i ostatku Srbije i Crne Gore.
Svi navedeni ciljevi trebaju biti usklađeni sa zakonima u Srbiji i Crnoj Gori te standardima Evropske unije. Svi ovi ciljevi mogu biti ispunjeni u dužem vremenskom periodu kroz primjenu evropskih standarda kojima teže i Srbija i Crna Gora, ali će brzina realizacije ciljeva direktno zavisiti od stepena organiziranosti bošnjačkog naroda Sandžaka kroz Intelektualni centar i kolektivnog pritiska na vlasti Srbije i Crne Gore. Zato je od izuzetne važnosti da se što prije uspostavi Intelektualni centar Bošnjaka Sandžaka, jer je pred ulazak Srbije i Crne Gore u Evropsku uniju ovo najpovoljnije, a zbog geopolitičkih odnosa u regionu i svijetu ovo je ujedno i najkritičnije vrijeme.