Iako se činilo da će formiranje nove vlasti u Crnoj Gori nakon junskih izbora biti rutinska procedura, stvari se sve više komplikuju kako se približava zakonski rok do kojeg se to mora uraditi, a to je oko mjesec dana, početkom novembra.
Piše: Vlado Vurušić | Jutarnji list
Naime, mandatar Milojko Spajić, šef pobjedničke stranke Pokret Evropa sad (PES), koji je obećao Vladi još prije kraja septembra, nije mogao dobiti većinu od 41 poslanika, a došao je i u sukob sa predsjednikom , Jakov Milatović, inače potpredsjednik PES-a. A zbog nesuglasica oko toga ko treba, a ko ne treba da uđe u vladu, prijeti mu i rascjep unutar stranke.
Problem je što koalicija koja okuplja radikalni prosrpsko-proruski blok partija Za budućnost Crne Gore (ZBCG) na čelu sa četničkim vojvodom Andrijom Mandićem želi da uđe u novu vladu. Predsjednik Milatović se zalaže za ulazak ZBCG-a u Vladu, čime se sve otvorenije sukobljava sa aktuelnim predsjednikom i njegovim stranačkim šefom. Spajić ih, s druge strane, nikada ne bi spojio, jer to ne želi ni Brisel, a svjestan je da u tom slučaju gubi stranke nacionalnih manjina koje su ga podržavale (Albanci, Bošnjaci, Hrvati) i spremni su da se priključe. svoju vladu, ali se ni oni ne žele sa ultrasima iz ZBCG-a.
Sada mu je šef radikalno antievropske, prorusko-prosrpske opcije zapretio – ili će Spajić krenuti u razgovore o formiranju vlade od nule, odnosno vratiti sve na “nultu tačku” ili će biti novi izbori!
“Ili će Spajić vratiti sve na početak i uraditi pravu stvar ili ćemo polako krenuti u političke dogovore o održavanju novih izbora”, rekao je Mandić.
Pretpostavlja se da Mandić računa da bi se PES zbog novonastale situacije mogao razići, pa bi njegova koalicija ostvarila bolji rezultat na izborima. Dio predstavnika PES-a, kažu u Podgorici, ne bi glasao za “svoju” vlast da nema mjesta za Mandića i njegovu opciju.
Aleksa Bečić je iznenada “izronio”
Međutim, šef umjerenih prosrpskih demokrata Aleksa Bečić odjednom je počeo da pravi probleme Spajiću, s kojim je, izgleda, sve dogovorio (trebalo je da postane predsjednik Skupštine), a koji je odjednom protiv ulaska u vladu predstavnika Demokratske unije Albanaca Mehmeda Zenke, jer je ovaj bio u izbornoj koaliciji sa procrnogorskom strankom DPS.
A i dalje se vezuje za “vječitih” Milu Đukanovića, koji je nakon dva teška izborna poraza u nizu napustio čelo te stranke. Lider Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić nedavno je rekao, prenosi podgorički portal Antenam, da “nema većine od 41 poslanika za formiranje vlade” jer im nije prihvatljivo da biraju šefa Skupštine i vlade sa glasanje lidera Demokratske unije Albanaca Mehmeda Zenke, koji je bio na izbornoj listi DPS-a. Doduše, Zenka je upravo iz tog razloga ušao u klub sa još jednom albanskom strankom, Albanskim forumom Nike Gjelošaja, ali ni to nije pomoglo. Međutim, to više liči na pokušaj opstrukcije Spajića nego na neku principijelnu poziciju.
Kako se trenutno čini, Crna Gora je bliža novim izborima nego novoj vlasti, odnosno Spajić će morati da pristane na neki kompromis ili rizikuje raskol u stranci, što bi za njega moglo biti rizično.
Naime, i EU i SAD jasno su dali do znanja da im je antieuropski ZBCG neprihvatljiv u vlasti. Američka ambasadorica u Podgorici Judy Rising Reinke poručila je da će SAD podržati vladu “čiji bi članovi osudili rusku agresiju i podržali teritorijalni integritet Ukrajine, sankcije Rusiji i suverenitet susjednih država, uključujući Kosovo”, dok je njemački ambasador Peter Felten rekao kako bi bilo najbolje da nova vlada bude sastavljena “od onih političkih snaga koje aktivno promoviraju proeuropsku i euroatlantsku orijentaciju”.
Naime, opcija koju predstavlja Andrija Mandić podržava izlazak Crne Gore iz NATO-a, povlačenje priznanja Kosova i ukidanje sankcija Rusiji, što je predsjednik Milatović rezolutno odbio, pa je tim više čudno zašto se onda zalaže za njihovo sudjelovanje u vladi, riskira daljnji europski put Podgorice (Crna Gora je napravila najviše na približavanju članstvu od svih država Balkana, premda je posljednje dvije godine proces “u leru”) i čak je spreman na “svađu” sa svojim stranačkim sudrugom. Spajić i Milatović vjerojatno će to nastojati spriječiti jer su unatoč osobnim razmiricama oko sastavljanja nove vlade svjesni da time riskiraju gubitak popularnosti koju sada imaju, i na kojoj su uostalom i pobijedili na predsjedničkim i parlamentarnim izborima.
Kriza na vrhuncu
Obojica su vrlo mladi i na početku političke karijere, i sigurno je ne žele ugroziti, pogotovo jer mnoge u Crnoj Gori njihov sadašnji sukob podsjeća na onaj iz 1997. godine, kada je došlo do raskola između tada dvojice mladih crnogorskih lidera, Mila Đukanovića i Momira Bulatovića. Svjesni su što bi to značilo te vjerojatno žele izbjeći i raskol u stranci koji bi im svakako došao na naplatu na eventualnim prijevremenim izborima.
Mandić je dodatno zakuhao stvar objavivši da se telefonski čuo s Milatovićem, koji mu je poslao “neki dokument na uvid”, iako nije ulazio u detalje tog razgovora. Mandić je svjestan u kakvoj se situaciji nalaze Spajić i Milatović, pa uvjetuje nadalje da osim njegovih radikala iz ZBCG-a u vladu uđe i URA, stranka sadašnjeg tehničkog premijera Dritana Abazovića, koju Milojko Spajić također ne želi u vladi zbog njihovih razmirica, pa i međusobnih prijetnji hapšenjem u predizbornoj kampanji.
Time je kriza u Crnoj Gori dosegla vrhunac, ucjene svoju kulminaciju, a od svega najviše koristi ima sadašnji tehnički premijer Dritan Abazović, koji si tako produljuje politički život, a odgovara i Aleksandru Vučiću. Naime, Abazović je njegov igrač, a svakako inzistira i na tome da Andrija Mandić i njegova krajnje desna prosrpska opcija budu u vladi. Prema nekim procrnogorskim medijima, Abazović bi trebao iskoristiti sadašnji vakuum i krizu kako bi pokušao provesti već tri godine odgađani popis stanovništva, koji je jedan od najvećih kamenova smutnje na crnogorskoj političko-društvenoj sceni.
Kako kaže poznati crnogorski književnik Milorad Popović: “Sadašnja vlast priprema otvoreno falsifikaciranje popisa koji bi trebalo uništiti crnogorski identitet i naciju”, dokazati da Srba ima više. Dakle, stvari se dodatno kompliciraju u maloj državi Crnoj Gori.
Izvor: Jutarnji.hr