Politički svijet Zapada je višestruko iznevjerio idealiziranu predstavu Bošnjaka o zapadnoj demokratiji, počevši sa odbijanjem ukidanja embarga tokom trajanja agresije, preko kreiranja dejtonskog Ustava koji paralizira razvoj Bosne i Hercegovine, a Bošnjake čini ranjivim, pa sve do posljednjih postupaka Kristijana Šmita u ulozi visokog predstavnika.
Piše: Prof. dr. Amir Karić | Preporod
Sve to objašnjava ljutnju i svojevrsno razočarenje koje stvara pogodnu klimu za manipulaciju emocijama našeg naroda od strane zainteresovanih geopolitičkih centara moći.
Dvojica mojih viber kontakata poslali su mi prije nokoliko dana kratki video snimak u kojem se glasom umjetne inteligencije broje jedan za drugim grijesi Zapada prema Bošnjacima.
Sve tamo rečeno, embargo, ustavni sistem, neoprostivi postupci Christiana Schmidta itd, tačno je, ali je rečeno s ciljem da se u posljednje dvije-tri rečenice uputi poruka Bošnjacima, da trebaju napustiti svoje vanjsko-političko opredjeljenje ka NATO-u i Evropskoj uniji (EU) i okrenuti se prijateljima na Istoku, odnosno prema Turskoj i Iranu, upućujući na islam kao povezujuću činjenicu.
Posljednja poruka u tom da bi Vladimir Putin bio pravedniji prema Bošnjacima od lidera Zapada stavlja autorski potpis na spomenuti video snimak.
Jedan broj ljudi među Bošnjacima, iz političkog i javnog života općenito, a posebno onih koji se naglašeno ističu kao Bosanci, skloni su svako iz svojih razloga, koristiti i afirmirati ovu manipulativnu ideju i njome žonglirati, što može proizvesti ozbiljnu štetu našem narodu.
Uz to da su spomenute zemlje muslimanskog svijeta istinski prijatelji Bosne i Hercegovine i da sa njima treba graditi prijateljske i konstruktivne odnose saradnje, te da Bošnjaci iz vjerskih razloga gaje prijateljska i bratska osjećanja prema narodima tih zemalja, kao i prema drugim muslimanskim narodima, nesporna je činjenica da je Bosna i Hercegovina (geo)ekonomski, (geo)politički i sigurnosno bitno inkorporirana u sistem kolektivnog Zapada.
U postojećem međunarodnom poretku i odnosima moći to se ne može, a od strane sudionika u donošenju državnih odluka i ne smije zanemariti, osim da se proizvedu dugotrajno štetne posljedice za naš narod. Zato je isticanje vjerske pripadnosti kao faktora geopolitičkog usmjeravanja i orijentisanja Bošnjaka prvorazredan pokušaj manipulacije emocijama našeg naroda.
U hijerarhiji ciljeva Bošnjaka, prvi je da osiguraju svoju kolektivnu budućnost, što znači da izgrade snažne mehanizme zaštite: efikasnu državu, ekonomski bogato društvo, slobodu i jednakopravnost svih bosanskohercegovačkih državljana.
Međutim, to je nemoguće realizirati u izolaciji ili nekom zamišljenom, a realno nepostojećem međunarodno-političkom poretku.
U vezi s tim, potrebno je reafirmirati kohabitaciju realističke geopolitičke kulture i vjerskog/islamskog identiteta Bošnjaka, koju je inaugurirao predsjednik Alija Izetbegović.
Geopolitička kultura je pitanje trezvenog i utemeljenog procjenjivanja o kolektivnim interesima, a drugo je pitanje svijesti o Bogu i ljudske eshatološke perspektive. Prvo je pitanje kolektivne, a drugo pojedinačne svijesti i odgovornosti. Javni istupi onih koji ne poznaju ili polovično poznaju jednu, drugu ili čak obje ove kategorije vodi ka zabludi sa štetnim posljedicama.
Javni nastupi i donošenje odluka koje utječu na percepcije, a time i kreiranje naše kolektivne sadašnjost i budućnost, od strane hijerarhija u svim sferama društvenog života, treba biti primjerno najvažnijem našem cilju, odnosno osiguranju kolektivne budućnosti Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.
Misija i zadaća donosilaca odluka u svim oblastima društvenog života je da se vode racionalnim, spoznajno utemeljenim i činjenično obrazloživim konceptima, a nikako brzopletim i na emocijama zasnovanim zaključcima.
Zato, treba odbaciti svaki pokušaj manipulacije koji će radi tuđih interesa položaj naše zemlje i Bošnjaka dodatno otežati.