Marokanska vojska priprema se za kupovinu borbenih kupola za oklopna vozila od izraelske kompanije Elbit Systems, uz posredništvo indijskog koncerna Tata, izvijestio je indijski odbrambeni portal IDRW.
Ovo je posljednji u nizu vojnih ugovora između Izraela i Maroka, koji sve više jačaju saradnju na terenu. Prije tri sedmice, vojnici izraelske Golani brigade stigli su u Maroko kako bi sudjelovali u zajedničkoj vježbi s američkim snagama.
No saradnja ima i specifičnu dimenziju: tokom prošle godine, marokanski transportni avioni sletjeli su na međunarodni aerodrom Ben-Gurion noseći desetke tona hrane i lijekova za stanovnike Gaze – što nijednoj drugoj zemlji nije bilo dopušteno. Istovremeno, deseci hiljada Marokanaca sudjelovali su u pro-palestinskim prosvjedima diljem zemlje.
Tako izraelska vojna industrija ostvaruje profit prodajom oružja arapskoj zemlji koja javno osuđuje humanitarnu katastrofu u Gazi.
U februaru ove godine, francuski finansijski sedmičnik La Tribune objavio je kako je Elbit pobijedio na konkursu za isporuku 36 samohodnih haubica ATMOS 2000, u vrijednosti između 150 i 200 miliona eura. U aprilu su marokanski mediji izvijestili da je vojska testirala i višecijevni raketni sistem PULS iste kompanije.
Prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI), Elbit je treći najveći dobavljač oružja Maroku, s udjelom od 11 posto.
Prošlog ljeta, izraelska državna kompanija Israel Aerospace Industries navodno je zaključila ugovor vrijedan milijardu dolara o prodaji satelita Maroku. Istodobno, Rafael Advanced Defense Systems bio je u pregovorima o isporuci mobilnog sistema protivzračne odbrane SPYDER.
Maroko je jedan od ključnih faktora u porastu izraelskog izvoza naoružanja u zemlje Abrahamovih sporazuma – Maroko, Bahrein, Sudan i Ujedinjene Arapske Emirate – koji je prošle godine dosegnuo 1,8 milijardi dolara.
Izraelski odbrambeni establišment nastoji postati ključni strateški partner Maroka. Cilj je pokazati i drugim arapskim zemljama koristi takve saradnje, u nadi da bi to moglo doprinijeti i posredno pomoći Palestincima, za razliku od dosadašnjeg konfrontacijskog pristupa.
Tokom nedavnih vojnih vježbi, izraelski kontingent bio je mali, a domaćini su pokrivali većinu troškova, uključujući smještaj. Izraelci su trenirali na nepoznatom terenu – u planinama, šumama i na obali Atlantskog oceana – te su učili i od američkih snaga. Tokom vježbi, marokanska strana nije spominjala rat u Gazi.
Ova saradnja dio je strategije kralja Muhameda VI. koji ubrzano modernizira oružane snage. Marokanski vojni budžet za 2024. godinu iznosi 5,5 milijardi dolara – znatno manje od izraelskog, ali s ambicioznim planovima.
“U Maroku su česti protesti a vlada dopušta narodu da izrazi svoje mišljenje,“ kaže Einat Levi, savjetnica za izraelsko-marokansku saradnju pri Institutu Mitvim blizu Tel Aviva. „No u pozadini se mogu prepoznati i strani interesi i politički akteri, osobito u kontekstu predstojećih izbora.“
U novembru 2023., tadašnji vođa Hamasa Khaled Mešal obratio se putem videopoziva okupljenima na skupu solidarnosti u Maroku, pozvavši ih na masovne proteste. Takav izravan apel razljutio je mnoge Marokance jer se smatrao miješanjem u unutrašnje poslove zemlje – pravo koje pripada isključivo kralju.
Tokom prošlogodišnjih protesta, nakon ubistva vođe Hezbollaha Hassana Nasrallaha, u Maroku su se pojavili i njegovi plakati. Identifikacija sa šiitskim liderom u pretežno sunitskoj zemlji izazvala je zabrinutost, a neki mediji počeli su nazivati demonstrante “iranskim Marokancima“.
Maroko, koji se nalazi u američki predvođenoj vojnoj koaliciji, suočen je s graničnim sporovima s Alžirom i iransko-potpomognutim pokretom Polisario u Zapadnoj Sahari. Saradnja s Izraelom, u okviru šireg sigurnosnog okvira, predstavlja pokušaj odvraćanja destabilizirajućih aktera u regiji.
“Nakon sedmog oktobra 2023. godine, situacija se promijenila,“ kaže Levi. “Rat je utjecao na diplomatske odnose, koji su sada oprezniji i rjeđi. Ipak, civilni odnosi ostaju čvrsti – turizam, kulturne veze, službene posjete.“
Unatoč tome, rat u Gazi ozbiljno je usporio privrednu saradnju. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i zaštiti investicija su na čekanju, a planirani zajednički projekti su zamrznuti. Izraelski ministar finansija Bezalel Smotrich, poznat po krajnje desničarskim stavovima, percipiran je kao prepreka u sklapanju takvih sporazuma.
Marokanski zvaničnici pomno prate politička zbivanja u Izraelu, uključujući ulogu krajnje desnih stranaka poput Smotrichove Religiozne cionističke stranke i Otzma Yehudit Itamara Ben-Gvira. Kralj Muhamed VI. sebe smatra zaštitnikom islamskih svetih mjesta, a Maroko predsjedava Jerusalemskim odborom Organizacije islamske saradnje.
Izraelska politika kojom se potiče veća sloboda molitve Jevreja na Brdu hrama (Al-Aksa) izaziva nelagodu kod mnogih Marokanaca. Proslavljanje sporazuma s Marokom koje predvode Smotrich i Ben-Gvir vjerojatno neće naići na recipročan gest iz Rabata.
Izvor: Haaretz