Vladavina Aleksandra Vučića u Srbiji prolazi kroz izazovan period, a mnogi politički analitičari smatraju da je dostigla svoj vrhunac. Ipak, iako je njegov odlazak s vlasti moguć, ostaje nejasno na koji način bi do toga moglo doći i ko bi ga mogao naslijediti. Opozicija je rascjepkana, a jedina ujedinjena snaga koja uživa stvarnu podršku građana – studenti – odbijaju se politički angažovati.
Ključni problem i dalje ostaje nepromijenjeni izborni sistem, koji je, prema ocjenama domaćih i međunarodnih posmatrača, kompromitovan. Analitičar Beširi sličnu situaciju vidi i unutar opozicije, gdje djeluje dvadesetak manjih stranaka, ali nijedna od njih nije dovoljno snažna da se nametne kao predvodnik promjena, piše Dnevno.hr.
Studenti su se profilisali kao najrelevantniji društveni pokret u zemlji, no oni i dalje insistiraju na nepolitičkom djelovanju. Iako su organizovani i odlučni, postavlja se pitanje koliko dugo mogu održati momentum ako se ne uključe u politički proces. Kusovac smatra da je njihov skup 15. marta bio vrhunac, te upozorava: “Ako se ne usmjere ka konkretnoj političkoj akciji, pokret će početi slabiti.”
Opozicija bez snage i lidera
Na nacionalnom nivou najčešće se spominje Dragan Đilas, lider Stranke slobode i pravde, no analitičari su podijeljeni oko njegove uloge. Beširi ističe da “Đilas nema jaku političku harizmu, ali posjeduje organizacione resurse, što je ključno u autoritarnim sistemima”. Osim njega, istaknuta imena opozicije su Marinika Tepić i nekoliko lokalnih lidera, ali i dalje ne postoji figura koja bi mogla postati općeprihvaćeni lider opozicije.
Nemanja Šarović, bivši radikal, također je privukao pažnju medija, ali Kusovac upozorava: “Ne postoji bivši radikal.” Dodaje da su “Šarović i Vučić politički iste provenijencije”.
Studenti se i dalje drže principa plenumske odluke i direktne demokratije, ali Kusovac smatra da to nije dugoročno održivo: “Demokratija bez stranaka ne može opstati.” Dodaje: “Ako studenti ne postave političke zahtjeve, njihov pokret će oslabiti.”
Studente ne zanima politika
U emisiji Utisak nedelje, student Siniša Cvetić naglasio je da “studenti vjeruju u snagu građanskog angažmana i direktne demokratije”, dok je Iva Kojić izjavila da “se ne razmatra opcija prelazne vlade, već se insistira na mobilizaciji građana”.
Iako se vlast Aleksandra Vučića suočava sa ozbiljnim izazovima, i dalje ne postoji jasan scenarij njegovog pada. Opozicija je slaba i podijeljena, a studenti, iako najorganiziraniji, odbijaju preuzeti političku ulogu. Bez jasnog lidera ili organizovane alternative, ostaje pitanje ko će povesti Srbiju u post-Vučićevsku eru i kada bi to moglo da se desi.
Uticaj stranih aktera
Jedan od ključnih faktora eventualne promjene vlasti u Srbiji mogao bi biti uticaj stranih aktera. Evropska unija već duže vrijeme kritikuje stanje demokratije u Srbiji, dok se Sjedinjene Američke Države sve aktivnije uključuju u politički proces kroz diplomatske poruke i podršku određenim reformama. S druge strane, Rusija i Kina i dalje pružaju podršku Vučićevoj vlasti, što dodatno komplikuje geopolitičku situaciju i mogućnost tranzicije.
Ako Vučić odluči napustiti vlast ili bude primoran na povlačenje pod pritiskom javnosti i međunarodne zajednice, moguće su različite opcije za prelazni period. Jedan od scenarija uključuje formiranje tehničke vlade sastavljene od stručnjaka, koja bi pripremila teren za fer i slobodne izbore. Druga mogućnost jeste da se unutar Srpske napredne stranke pojavi novi lider koji bi osigurao kontinuitet vlasti, ali uz umjereniji pristup.