Ismail Haniyeh, politički čelnik Hamasa od 2017. godine, posljednji je u nizu najviših zvaničnika tog pokreta otpora koje je Izrael ubio od njegova nastanka u kasnim 1980-ima. Do sada Hamas, koji za ubistvo okrivljuje Izrael, nije objavio ko će popuniti upražnjeno mjesto. Jevrejska država nije priznala odgovornost, kao što to ne čini ni u mnogim drugim prilikama kada takve operacije provodi u inozemstvu.
U svakom slučaju, nema sumnje da je glavni profiter nakon Haniyinog smaknuća izraelski premijer Benjamin Netanyahu. Prije nego što je došao na čelo organizacije, Haniyeh je bio vođa Hamasa u Gazi od 2006. godine, kada je pokret pobijedio na izborima u Pojasu protiv stranke Fatah, glavnog krila Palestinske nacionalne samouprave (PNA).
Snage sigurnosti jevrejske države progone vrhovne vođe palestinskog oružanog otpora, ponekad i godinama, bez obzira na to što su, kao u slučaju Haniyeha, dio aparata koji već mjesecima pokušava dogovoriti u ratu koji se sada bliži desetom mjesecu i koji je, s gotovo 40.000 mrtvih, najkrvaviji koji se ikada vodio u Pojasu Gaze.
Tamo, u glavnom poprištu sukoba, okupacijske trupe još uvijek nisu uspjele ubiti niti jednog od najviših vođa pokreta tokom trenutnog sukoba. Pokušali su 13. jula s vojnim zapovjednikom u Pojasu, Muhamedom Deifom, koji je preživio nekoliko pokušaja atentata i na kojeg Izrael ukazuje kao na jednog od nalogodavaca masakra 1.200 ljudi prošlog oktobra na izraelskoj teritoriji, ali, zasad, on nije proglašen mrtvim.
Posljednji vođa Hamasa koji je ubijen bio je broj dva organizacije, Saleh al-Aruri, koji je rođen na Zapadnoj obali 1966. godine. Oborila ga je izraelska bespilotna letjelica u Bejrutu, glavnom gradu Libana, drugog januara. Aktuelni sukob je već bio u četvrtom mjesecu i Izrael je pokušavao poslati poruku da neće biti milosti za vodstvo skupine koja je predvodila najkrvaviji napad od nastanka jevrejske države 1948. Taj masakr sedmog oktobra bio je okidač za rat. Ali Hamas ima dugo iskustvo u zamjeni vođa koje je ubio neprijatelj.
Prije dvadesetak godina, u jeku Druge intifade, u razdoblju manjem od mjesec dana ubijeni su utemeljitelj i duhovni vođa pokreta, šejh Ahmed Yassin, star 67 godina, i njegov nasljednik. Invalid od rođenja i vezan za invalidska kolica, Yassin je ubijen s tri granate ispaljene iz helikoptera Apache rano ujutro 23. marta dok se spremao obaviti prvu molitvu dana, sabah namaz. Vođa je već bio ranjen u sličnoj operaciji prošle godine.
U to vrijeme, broj dva, Abdelaziz Rantisi, preuzeo je organizaciju. Do vrha se popeo obećavši osvetu za ubistvo šeika, a već je bio meta izraelskih trupa, koje su ga za dlaku promašile u bombaškom napadu nekoliko mjeseci kada je on ranjen. Izraelske su trupe postigle svoj cilj 18. aprila, manje od mjesec dana nakon što je Rantisi, pedijatar, preuzeo vodstvo Hamasa. Granate ispaljene iz borbenog helikoptera okončale su njegov život u 57. godini. Putovao je u vozilu s jednim od svoje šestero djece i tjelohraniteljem, koji je također poginuo.
Nakon toga, 22. jula 2002. snažna bomba bačena iz borbenog aviona F-16 na zgradu u prenapučenoj Gazi ubila je vojnog zapovjednika Hamasa Salaha Shehadea, rođenog 1953. i još jednog utjecajnog člana te skupine od njezina osnutka. Projektil je također ubio njegovu ženu, devetero djece i šestero drugih. To je standardna praksa za Izrael, koji često ignorira međunarodno humanitarno pravo i zabranu izvođenja takvih akcija čak i kada je locirao neprijateljskog vođu.
Također tokom turbulentnog razdoblja Intifade, 21. augusta 2003. godine, Izrael je ubio još jednog od najviših vođa, Ismaila Abu Shanaba, u zračnom napadu. “Ubistvo Abu Shanaba znači i ubistvo primirja i Hamas smatra cionističkog neprijatelja potpuno odgovornim za posljedice ovog zločina”, reagirao je tada Haniya, koji se u to vrijeme još nije popeo na vrh političke ljestvice te organizacije.
U novembru 2012. Ahmed Yabari, rođen 1960. i tada svemoćni šef vojnog krila Hamasa, ubijen je u još jednom od takozvanih ciljanih ubistava izraelskih snaga sigurnosti.
Izvor: El Pais