Prošlosedmično hapšenje državljanina Kosova od strane turskih snaga sigurnosti zbog sumnje da je sarađivao s izraelskom obavještajnom službom istaklo je bliske veze Izraela s tom balkanskom zemljom i njihove tamošnje špijunske aktivnosti. Turski sigurnosni izvori vjeruju da je Mossad, izraelska vanjska obavještajna agencija, koristila zemlje istočne Evrope, posebno Kosovo, za finansiranje svojih doušnika i operativaca na terenu u Turske, javlja Middle East Eye.
Hapšenje Liridona Rexhepija 30. augusta rezultat je višemjesečnog rada turske obavještajne službe, koja je pratila Rexhepijeve transakcije, uključujući plaćanja lokalnim doušnicima koji su špijunirali palestinske političare i snimali ih bespilotnim letjelicama. Rečeno je da su doušnici također prikupljali informacije o situaciji u Siriji. Turska obavještajna služba nadzirala je Rexhepija nakon što je ušao u Tursku 25. augusta i pratila njegove novčane transfere osoblju na terenu putem Western Uniona, prema tamošnjim izvorima.
Rexhepijevo hapšenje također ukazuje na sve veći nasrtaj Izraela na Kosovo, jednu od najmlađih zemalja na svijetu i naciju s muslimanskom većinom koja se sada suočava s povećanim nadzorom svog odnosa s Izraelom. Izrael i Kosovo uspostavili su diplomatske odnose tek 2020. godine, uz poticaj Trumpove administracije. Nakon toga Kosovo je postalo prva zemlja s muslimanskom većinom koja je otvorila svoju ambasadu u Jerusalemu 2021. godine.
Međutim, odnosi između kosovskih policijskih snaga i Izraela sežu više od desetljeća unatrag i uključuju putovanja na obuku u Izrael. “Izrael je nastojao iskoristiti kosovske Albance kao saveznike u svom sukobu s Palestincima”, rekao je albanski historičar i politički analitičar Olsi Jazexhi za Middle East Eye.
“Izraelska ambasadorka na Kosovu, Tammy Ziv, zajedno s izraelskom ambasadom u Tirani, potrošili su značajne iznose pozivajući i kooptirajući javne osobe u Albaniji i na Kosovu da podrže Izrael u njegovoj borbi protiv muslimanskog otpora na Bliskom istoku”, rekao je Jazexhi.
Kosovo nije priznato u Ujedinjenim narodima i tražilo je saveznike tamo gdje ih može naći. To je ovu balkansku zemlju dovelo u ranjiv položaj. “Izrael iskorištava Kosovo za svoje špijunske aktivnosti jer su Kosovari muslimani i možda su manje osjetljivi od Izraelaca ili drugih nacionalnosti za izvođenje operacija u ime Mossada u muslimanskom svijetu”, dodao je Jazexhi.
U junu je kosovski premijer Albin Kurti pohvalio Izrael zbog ukidanja viznog režima za njegove građane tokom sastanka s izraelskim ministrom unutrašnjih poslova Mosheom Arbelom u Prištini, glavnom gradu Kosova. Međutim, prihvaćanje kosovske lijevo orijentirane vlade imalo je svoju cijenu. U članku objavljenom ranije ove godine, nazvanom “Ušutkavanje solidarnosti”, dvojica akademika primijetila su da su prošle “izjave solidarnosti” vladajuće stranke s Palestincima uklonjene s njihove web stranice. “Trenutna Kurtijeva vlada na Kosovu, poznata po svojoj antikolonijalnoj retorici i retorici jednakosti, bila je potpuno nijema u pogledu genocida u Gazi”, napisali su.
Kurti je nastojao naglasiti važnost jačanja ekonomske saradnje i trgovine između Kosova i Izraela. Takve inicijative uključuju pozivanje izraelskih kompanija na Kosovo. “Vlada Kosova se nada da će im Izrael pomoći u međunarodnom priznanju”, rekao je Jazexhi.
Nakon hapšenja Rexhepija, kosovska ministrica pravosuđa, Albulena Haxhiu, otkrila je na konferenciji za novinare da je vlada primila upite iz Turske o tom slučaju. Bilo je izvještaja da je kosovsko ministarstvo vanjskih poslova zatražilo dodatne informacije od Turske u vezi s Rexhepijevim hapšenjem.
Otkako je američka vlada u vrijeme Donalda Trumpa gurala Kosovo da uspostavi diplomatske veze s Izraelom u sklopu Abrahamovog sporazuma, niza sporazuma koji uspostavljaju formalne odnose između arapskih i muslimanskih zemalja i Izraela, Priština je poduzela korake kako bi zadovoljila izraelske i američke interese na Bliskom istoku. “Balkan, uključujući Albaniju, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu, pokazao se prijemčivim za izraelske pokušaje. To je uglavnom zbog utjecaja Sjedinjenih Država u tim zemljama, zajedno sa izraelskim strateškim usklađivanjem s američkim interesima,” rekao je za MEE Mentor Beqa, profesor međunarodne politike na Univerzitetu Aleksander Moisiu u Draču u Albaniji.
Godine 2023. kosovska policija zabranila je propalestinske proteste uoči fudbalske utakmice Kosovo-Izrael, navodeći kao razlog zabrinutost za sigurnost. Prije utakmice uhapšene su dvije osobe. Jedna od njih pritvorena je na 48 sati, navodno jer je “u jednom baru postavio palestinsku zastavu s nacionalističkim grafitima”. Kosovo je također krenulo s proglašavanjem libanskog pokreta Hezbollah terorističkom organizacijom i zatvaranjem muslimanskih nevladinih organizacija povezanih s Iranom.
Bivši premijer Kosova, Avdullah Hoti, koji je potpisao sporazume o priznanju s Izraelom, također podržava Narodnu mudžahedinsku organizaciju Irana (MEK), ekstremističku iransku opozicionu organizaciju sa sjedištem u Albaniji i koju podržavaju proizraelske grupe u SAD-u. U novije vrijeme, kosovska vlada je bila otvorena u podršci Izraelu nakon napada koji je predvodio Hamas sedmog oktobra. Dok se broj žrtava izraelskog napada na Gazu popeo na više od 40.000, Kurtijeva vlada je uglavnom šutjela.
U Albaniji i na Kosovu na Izrael se među političkim elitama općenito gleda u pozitivnom svjetlu. “Obavještajne službe obiju zemalja održavaju snažne veze sa svojim američkim kolegama, posebno u borbi protiv terorizma”, rekao je Beqa. “Vjerojatno je da izraelska obavještajna služba blisko sarađuje s tim agencijama, stvarajući operativne sinergije koje olakšavaju aktivnosti Mossada u regiji.”
Kosovo je sada u delikatnoj poziciji. Njegova vanjska politika čvrsto je oblikovana ovisnošću o Sjedinjenim Državama u pogledu sigurnosti i međunarodnog priznanja, istakao je Beqa. Ipak, dok su izraelsko priznanje i uspostava diplomatskih veza “strateški značajni za Kosovo, Turska ostaje ključni saveznik, jer je bila ključna u naporima ka međunarodnom priznanju Kosova i pružanju napredne vojne podrške”, dodao je.