Kritički osvrt na knjigu “Alija: Ulema ili Balija”, iz perspektive Bošnjaka koji poštuje lik i djelo rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića, nužno polazi od razumijevanja šireg konteksta u kojem su djela ovog dvojca, poznatih po dugogodišnjoj sklonosti ka diskreditaciji Bosne i Bošnjaka, nastala.
Piše: Senaid Zajimović
Ovo djelo, kao i ranija, očito slijedi isti obrazac narativa koji se bazira na selektivnom tumačenju historije, propagiranju negativnih stereotipa o Bošnjacima, islamu i Aliji Izetbegoviću, te svjesnom ignoriranju činjenica koje bi mogle oslabiti njihovu unaprijed zadatu tezu.
Provokativan naslov kao mehanizam diskreditacije
Naslov knjige, “Alija: Ulema ili Balija”, već u startu otkriva neobjektivnost autora i namjeru da kroz provokativnu formulaciju polariziraju čitatelje. Korištenje pojmova poput “ulema” i “balija” nije samo historijski netačno, već i duboko uvredljivo prema rahmetli Aliji Izetbegoviću i njegovoj ostavštini.
Termin “balija”, često korišten pežorativno, ovdje je jasno plasiran kako bi diskreditovao njegov lik i Bošnjake u širem kontekstu, dok “ulema” nosi konotaciju vjerske ekskluzivnosti koju Izetbegović nikada nije zastupao.
Ovakav naslov nije slučajan već je strateški osmišljen da kod čitatelja izazove podjele i unaprijed diskredituje Izetbegovića.
Ponižavanje Alijinog lika i djela
Kroz ovu knjigu autori nastavljaju s pokušajima da izokrenu historijske činjenice u vezi sa rahmetli predsjednikom, čiji je život i rad bio posvećen borbi za slobodu, dostojanstvo i ravnopravnost svih građana Bosne i Hercegovine.
Umjesto da priznaju njegovu ulogu u očuvanju multietničkog karaktera države i utemeljenju nezavisne i suverene Bosne, oni ga uporno prikazuju kao ideologa “islamskog fundamentalizma”, što je argument koji nema utemeljenje u stvarnosti, ali savršeno odgovara šablonu diskreditacije Bošnjaka kao političkog faktora.
Selektivno tumačenje prirode rata
Knjiga evidentno izbjegava suočavanje s istinom o agresiji na Bosnu i Hercegovinu, koja je međunarodno prepoznata kao čin genocida i zločina protiv čovječnosti nad Bošnjacima.
Umjesto toga, rat se svodi na unutrašnji sukob, a odgovornost se često pripisuje “radikalnim idejama” Alije Izetbegovića, čime se negira uloga agresora i pokušava izjednačiti odgovornost strana.
Ovo nije samo historijski netačno, već je i duboko uvredljivo prema žrtvama rata i genocida.
Napadi na islam i bošnjački identitet
Jedna od ključnih tendencija u djelima ovog dvojca jeste povezivanje islama s negativnim konotacijama, čime se implicira da je religija bila pokretačka snaga rata, umjesto agresije s jasnim političkim i teritorijalnim ciljevima. Kroz prikaz “uleme” kao prijetnje i stalnu insinuaciju o “islamizaciji Bosne”, autori svjesno demoniziraju bošnjački identitet i pravo Bošnjaka da svoju vjeru i kulturu prakticiraju slobodno i bez stigmatizacije.
Namjera diskreditacije Bosne i Bošnjaka
Ova knjiga, kao i mnoga druga djela koja potiču iz istog izvora, nije napisana s ciljem da ponudi objektivnu analizu već da doprinese dugogodišnjem projektu delegitimizacije Bosne i Hercegovine kao suverene države i Bošnjaka kao ravnopravnog naroda.
Kroz kontinuiranu kritiku Alije Izetbegovića, autori ustvari napadaju ideju Bosne kakvu je on zastupao – Bosne zajedništva, tolerancije i ravnopravnosti.
Odgovor Bošnjaka
Za one koji poštuju Aliju Izetbegovića i njegovu ostavštinu, ovakve knjige nisu ništa drugo nego još jedan pokušaj da se stvore “alternativne činjenice” koje bi služile interesima onih koji nikada nisu prihvatili nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu.
Alija Izetbegović ostaje simbol otpora agresiji i borbe za pravdu, a njegov život i djelo su neodvojivi od historijske borbe Bošnjaka za opstanak.
Takve istine se ne mogu izbrisati ma koliko puta bile predmet tendencioznih interpretacija.
Knjiga “Alija: Ulema ili Balija” još jednom potvrđuje tendenciju određenih autora da izvrću historiju kako bi podržali političke narative koji negiraju istinu o agresiji na Bosnu i Hercegovinu i genocidu nad Bošnjacima.
Već sam naslov, kao i sadržaj, svjedoče o namjeri da se putem provokativnih i uvredljivih konstrukcija diskredituju i Alija Izetbegović i bošnjački identitet.
Kritički osvrt na ovu knjigu mora biti baziran na činjenicama, svjesnosti o političkom kontekstu njenog nastanka i čvrstom odbacivanju svih pokušaja diskreditacije rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića, koji ostaje svijetli primjer borbe za pravdu i dostojanstvo u najtežim vremenima.
(Autor teksta je direktor Vakufske direkcije)
Izvor: Preporod.info