Deutche Welle donosi analizu o tome može li na Balkanu, specifično na Kosovu i u BiH “doći do eksplozije” u 2023. godini te da li to predstavlja pokušaj sijanja straha i odvraćanja pažnje od rata u Ukrajini.
Kako ističu u analizi, već u prvim danima ruske agresije na Ukrajinu postavljalo se pitanje jesu li balkanske zemlje, a među njima i BiH, sljedeće na redu za ukrajinski scenarij.
Podsjećaju kako je ruska državna agencija RIA Novosti u predviđanjima za 2023. godinu ocijenila da bi na Balkanu moglo doći do eksplozije te da bi Evropska unija mogla biti u “uzbuđenom stanju tokom cijele godine” jer se blok odlučio proširiti na istok “na račun ruske zemlje”, kao i da EU smatra da je ono što se događa u Ukrajini “njena, a ne ruska stvar”.
Prijeteća predviđanja pojačavaju se izjavama ruskog veleposlanika u Srbiji, Aleksandara Bocan Haračenka da je dobivanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU “vrlo opasna stvar i uključuje obustavljanje veza i suaadnje RS-a sa Ruskom Federacijom”.
DW podsjeća i da je nedavno predsjedavajući Zastupničkog doma parlamenta BiH Nebojša Radmanović (SNSD) izjavio kako “u BiH treba biti više utjecaja Rusije”, žaleći jer “u postojećim odnosima snaga to nije lako izvesti zbog rata u Ukrajini”.
Radmanović tvrdi kako je to “zbog kulturološkog značaja Rusije u svijetu i činjenice da su Srbi emotivno vezani za Ruse”.
Izravniji je njegov stranački predsjednik i novi predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik koji je jedan od rijetkih dužnosnika koji posjećuje ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Dodik se s Putinom sastao prošle godine na marginama Ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, ali i u Moskvi, nešto prije Općih izbora u BiH.
Analize namjera ruske propagande na Balkanu
Zanimljive su analize stručnjaka iz područja sigurnosti iz BiH i Srbije o “eksploziji na Kosovu i BiH”.
Profesor Darko Trifunović, direktor Instituta za nacionalnu i međunarodnu sigurnost u Beogradu i vojni analitičar, komentirajući predviđanja za 2023. ruskog medija, kaže:
“Desetine ‘analitičara’, ‘novinara’ itd., danonoćno u emisijama ruske propagandne mašinerije pokušavaju podijeliti društva balkanskih država, izazvati nemire, sukobe, a sve to na refleksiji straha koja se emitira iz Kremlja”.
Navodi i kako “ruske službe imaju široko razgrantu mrežu na Balkanu u koju su dugo ulagali i plaćali ljude”, od saradnika, agenata, novinara, navodnih nevladinih organizacija, web portala, ambasada, sve do saradnje s organiziranim kriminalom.
Trifunović opširno navodi, kako kaže, pravce djelovanja Rusije prema Srbiji.
“To je održavanje statusa quo na Kosovu preko skrivene podrške velikoalbanskom nacionalizmu i ekstremnim političkim stavovima, poticanje međunacionalnih sukoba i incidenata, atmosfere straha kod srpske manjine na Kosovu, podržavanje ekstremnog islamizma, sprječavanje ulaska Srbije u EU i NATO, jačanje utjecaja Rusije na razne načine itd.”, ističe.
“Sada Rusija želi, po tko zna koji put, probati zapaliti Balkan”, kaže ovaj beogradski profesor za DW.
Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije i stručnjak za sigurnost, smatra kako je namjerno proizveden strah dio propagandnog sistema Ruske Federacije, ali da na Kosovu i u BiH nema izravnog utjecaja Rusije.
“Rusiji ide u prilog otvaranja novih žarišta, poput Kosova i BiH. Glavni cilj je da se otvaranjem balkanskog žarišta pažnja s Ukraine i Rusije prenese na nas, jer je Rusija već sada u užasnim problemima kako u ekonomskim, personalnim, vojnim i drugim”, kaže Dizdarević.
On smatra kako bi otvaranje balkanskog žarišta značilo uvođenje Evrope u jednu vrstu rata.
“Time bi se zemlje EU-a počele baviti izbjeglicama, pregovorima, humanitarnim akcijama, te bi to”, ocjenjuje Dizdarević, “skrenulo pažnju s Rusije”.
On je i dalje pri stavu kako neće biti “eksplozivnih” scenarija koji spominju ruski mediji, ali:
“Ako znamo da su Ruske službe preko mreža iz Srbije, imale utjecaj i izravnu umiješanost u Sjevernoj Makedoniji, a potom i Crnoj Gori, onda je jasno da neće odustati. Sve se odvija preko ‘naših’ ljudi koji su pristali tako ‘igrati’ i širiti Ruski utjecaj”, kaže on upozoravajući da je važno “otkrivanja ruskih aktera”.
U ovom kontekstu za podsjetiti je i da je krajem godine njemačko državno tužilaštvo izvjestilo da je u Berlinu uhapšen agent njemačke tajne službe pod sumnjom da je prenosio informacije Rusiji.
“Cjelokupna bh. politička situacija ide u prilog stvaranju nemira, ali uz pomoć međunarodne zajednice, vjerujem da će takvi scenariji biti spriječeni. Ne treba podcijeniti ni bh. sistem sigurnosti”, uvjeren je Dizdarević.