Turska nije osudila američke napade na Iran , uprkos tome što su mnogi glavni saveznici Islamske Republike, kao i nekoliko regionalnih država, kritikovali eskalaciju i smatrali je rizičnim potezom.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u televizijskom obraćanju kasno u subotu da je Washington napao tri iranska nuklearna postrojenja u nastojanju da onesposobi kapacitete Islamske Republike za obogaćivanje urana.
“Mogu svijetu izvijestiti da su napadi bili spektakularan vojni uspjeh. Iranska ključna postrojenja za obogaćivanje urana su potpuno i totalno uništena”, rekao je Trump, dodajući da Teheran treba “sklopiti mir” jer je zaprijetio intenzivnijim napadima ako to ne učini.
“Ili će biti mir ili će za Iran biti tragedija mnogo veća nego što smo svjedočili u posljednjih osam dana”, dodao je.
Nekoliko sati nakon napada, tursko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je da napadi predstavljaju rizik za daljnju destabilizaciju sigurnosnog okruženja u regiji.
“Turska je duboko zabrinuta zbog mogućih posljedica napada SAD-a na nuklearna postrojenja Islamske Republike Iran. Tekući razvoj događaja mogao bi eskalirati regionalni sukob na globalni nivo. Ne želimo da se ovaj katastrofalni scenario ostvari”, saopćilo je ministarstvo.
Ovaj odmjereni ton bio je u oštroj suprotnosti s izjavama turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana dan ranije, u kojima je višesedmične izraelske napade opisao kao “razbojništvo”.
Iako se Ankara dugo protivila tome da Iran nabavi nuklearno oružje, također se dosljedno zalagala za diplomatska rješenja. Posebno je važno napomenuti da su 2010. godine Turska i Brazil posredovali u sporazumu o razmjeni nuklearnog goriva u nastojanju da smire tenzije.
“Iranska težnja za takozvanim nuklearnim odvraćanjem, koju njeni lideri opravdavaju kao nužnu odbranu, u Turskoj se smatra opasnim kockanjem koje bi moglo izazvati regionalnu utrku u naoružanju“, napisao je u nedjelju Murat Yesiltas, stručnjak za sigurnost u think tanku Seta i član Vijeća za vanjske odnose turskog predsjedništva.
“Tursko protivljenje izraelskoj agresiji ne podrazumijeva prećutnu podršku iranskim nuklearnim ambicijama.”
Dugoročna politička razmatranja
Ankara je nedavne izraelske napade na iranska postrojenja okarakterizirala kao neizazvane, posebno s obzirom na izvještaje da ni američke obavještajne službe ni Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) ne vjeruju da Teheran aktivno teži razvoju nuklearnog oružja.
To objašnjava zašto su turski zvaničnici brzo osudili izraelske napade, koje smatraju otvaranjem novog raskola u regiji i potencijalnim izazivanjem šireg rata, posebno nakon izraelskih napada na Gazu, Liban i Siriju.
Prema iranskoj državnoj novini Nour News, pozivajući se na iransko Ministarstvo zdravstva, u izraelskim napadima od 13. juna ubijeno je 430 ljudi, a povrijeđeno oko 3.500.
Izraelski zvaničnici kažu da je najmanje 25 ljudi u Izraelu ubijeno u iranskim napadima, a stotine su ranjene.
Erdogan je umjesto toga nastojao deeskalirati situaciju i održao je nekoliko telefonskih razgovora s ključnim liderima, uključujući iranskog predsjednika Masouda Pezeshkiana i Trumpa.
Kroz ove razgovore, Erdogan se pozicionirao kao potencijalni posrednik, nudeći Istanbul kao mjesto za nuklearne pregovore između SAD-a i Irana.
Umjesto da oštro osuđuje Trumpa, Erdogan izgleda želi održati dobar odnos s američkim predsjednikom, odnos koji je ranije pomogao da se Trump uvjeri da ukine sankcije administraciji sirijskog predsjednika Ahmeda Al Sharaa.
Turski zvaničnici, potvrđujući izvještaje Axiosa tokom vikenda, rekli su za Middle East Eye da je Erdogan prošle sedmice uspio uvjeriti Trumpa da pošalje potpredsjednika J. D. Vancea i specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa u Istanbul, gdje su se trebali sastati s iranskom delegacijom koju je predvodio ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi. Trump je čak predložio da bi i sam mogao prisustvovati pregovorima.
Međutim, sastanak se na kraju nije održao, jer iranski vrhovni vođa Ali Hamnei nije mogao biti kontaktiran radi donošenja konačne odluke, rekli su turski zvaničnici.
Najnovija izjava turskog ministarstva vanjskih poslova odražava Erdoganovu kontinuiranu želju da bude domaćin razgovora između SAD-a i Irana.
“Jedino rješenje sukoba u vezi s iranskim nuklearnim programom je putem pregovora”, navodi se u saopštenju. “Turska je spremna ispuniti svoje obaveze i dati konstruktivan doprinos.”
Uprkos svojoj žestokoj retorici, Erdogan često izbjegava zauzimanje strane u regionalnim sukobima, nastojeći izbjeći zauzimanje strane kako bi Tursku pozicionirao u povoljnijem položaju.
Članstvo Turske u NATO-u i njeni bliski odnosi s Washingtonom daju joj prednost i kod protivnika i kod saveznika u ostvarivanju njenih strateških ciljeva.
“Stav Turske o izraelsko-iranskom sukobu nije zasnovan na kratkoročnim političkim razmatranjima. Rizici nisu apstraktni. Oni uključuju direktne prijetnje teritorijalnoj sigurnosti [Turske], energetskoj sigurnosti, ekonomskim ciljevima i demografskoj stabilnosti”, rekao je Yesiltas.
Izvor: MEE