Dok Moskva vodi rat u Ukrajini, istovremeno potpiruje sukob između vlasti u Bosni i Hercegovini sa tamošnjim srpskim separatistima, navodi u analizi austrijski list Kurier.
Lider bosanskih Srba Milorad Dodik ne krije svoju bliskost s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Podrazumijeva se da će ga Moskva podržati u njegovim separatističkim planovima. Zapadni posmatrači upozoravaju da je mukotrpno dostignuti mir u toj balkanskoj zemlji u opasnosti.
Posljednji poziv za uzbunu stigao je od demokratskog američkog senatora Chrisa Murphyja.
“Ako Putin (u Ukrajini) bude satjeran u ćošak, on će tražiti druga mjesta na kojima može izvojevati pobjede. A jedno od njih bi mogla biti i Bosna”, rekao je on američkoj televiziji CNN, govoreći o “veoma zabrinjavajućem vremenu za Bosnu”.
U martu je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nazvao Bosnu mogućom metom “daljih ruskih intervencija”.
U ratu u Bosni od 1992. do 1995. godine poginulo je oko 100.000 ljudi. Od tada je zemlja podijeljena na Federaciju BiH i entitet Republiku Srpsku (RS), za koju većina smatra da je blizak “velikom bratu” Rusiji.
Zbog toga se BiH nije pridružila zapadnim sankcijama Rusiji zbog napada na Ukrajinu.
Stoljećima Rusija održava bratske veze sa Srbima na Balkanu, zbog zajedničkog Slavenskog i pravoslavnog nasljeđa te njihovog saveza tokom svjetskih ratova. Kremlj je intervencije NATO-a, prvo u Bosni a onda i na Kosovu, vidio kao ponižavajuću provokaciju. Od tada, Moskva pokušava povećati svoj utjecaj nad bosanskim Srbima.
U izjavama koje liče na Putinovu retoriku oko napada na Ukrajinu, ruski ambasador u Sarajevu upozorio je na mogućnost reakcije Moskve ukoliko se BiH pridruži NATO-u.
Kremlj ne priznaje visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, koji vrši nadzor nad sprovedbom mirovnog sporazuma. Rusija je otvoreno protiv, kako navode “povećanih pokušaja da se prerade principi” dogovora na način koji bi “bio od koristi za EU i NATO i na štetu” bosanskih Srba.
“Jasno je da je Rusija javno odvojila od Zapada u Bosni”, kazao je za Kurier Florian Bieber, ekspert za Balkan Univerziteta u Grazu.
Pasivnost Zapada dodala je nestabilnosti zemlje dozvoljavajući lideru bosanskih Srba Dodiku da iznova, godinama prelazi crvenu liniju.
“Balkan je uvijek bio destabiliziran prvenstveno odsustvom EU”, kazao je Srećko Latal, glavni urednik regionalne mreže za istraživačko novinarstvo BIRN.
To je dozvolilo trećim stranama poput Rusije, Kine i Turske da popune vakuum.
No, od nedavno, čini se kako Zapad pridaje više pažnje balkanskim zemljama.
“Meni se čini da je ova ruska prijetnja zaista natjerala SAD i EU da zauzmu malo ozbiljniji pristup”, rekao je Latal.
Jedna od konstanti austrijske vanjske politike je ta da je ona predana brzom prijemu država Zapadnog Balkana EU, dok ostale države članice bloka oklijevaju po ovom pitanju.
Washington je uveo sankcije Dodiku u januaru, nakon čega su slijedile sankcije koje mu je nametnuo London u aprilu. EU se za sada suzdržava da uvede kaznene mjere, ali je skoro dvostruko povećala svoje vojno prisustvo u Bosni na 1.100 muškaraca i žena.
Austrijski general Anton Wessly objasnio je to kao “mjeru opreza”.
Ministar vanjskih poslova u Berlinu također razmatra slanje Budeswehr vojnika u BiH. Ranije se u koalicionim krugovima govorilo o kontingentu koji bi se mogao poslati kao podrška evropskoj misiji stabilizacije EUFOR Althea prije izbora koji su planirani za oktobar ove godine.