U trenucima najveće političke krize u Bosni i Hercegovini od završetka rata 1995. godine, više od 300 pripadnika elitne mađarske policijske jedinice, obučenih u civilnu odjeću, krišom je prešlo granicu i stiglo u Banju Luku.
Tamo su se presvukli u zelene vojne uniforme i slikali sa pripadnicima specijalne jedinice MUP-a Republike Srpske s fantomkama na glavama. Njihovo prisustvo nije bilo najavljeno institucijama Bosne i Hercegovine, a javnost je za to saznala tek nakon što je vijest procurila u lokalne medije, piše Guardian.
Mađarska je zvanično navela da se radi o “trenerima”, ali okolnosti dolaska, skrivena priroda misije i tajnost operacije izazvale su zabrinutost. Niti Predsjedništvo BiH, niti Vijeće ministara nisu bili obaviješteni o dolasku stranih uniformisanih snaga na teritoriju suverene države.
Dolazak Mađara vremenski se poklopio s presudom protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, koji je 26. februara ove godine osuđen na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obnašanja javnih funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice. Dodik je ignorisao ovlasti visokog predstavnika Christiana Schmidta, institucije nastale u okviru Dejtonskog sporazuma, koji ima ovlasti da nameće zakone i smjenjuje zvaničnike.
Reagujući na presudu, Dodik ju je nazvao “besmislenom” i poručio svojim pristalicama da “budu veseli”, ustvrdivši da Bosna i Hercegovina “više ne postoji”. Potom je donesen zakon kojim se zabranjuje prisustvo državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriji RS-a, čime se faktički otpočelo s procesom secesije. Iako je rekao da neće uložiti žalbu jer ne priznaje sud, njegovi advokati su to ipak učinili, a odluka po žalbi očekuje se najkasnije do kraja godine.
U međuvremenu, Dodik je, po treći put od marta, otputovao u Moskvu, gdje se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Time je dodatno potvrdio svoj proruski kurs, dok istovremeno dobija podršku iz Beograda. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao je presudu “nezakonitom i antidemokratskom” te lično došao u Banju Luku, a potom se sastao s Dodikom u Beogradu.
Ova presuda i reakcije na nju predstavljaju opasnu prekretnicu. U pitanju je trenutak kada je jasno da mađarski premijer Viktor Orbán, u slučaju sukoba između Bruxellesa i ruskog saveznika Dodika, odlučno staje na stranu Moskve. Prema informacijama koje su procurile u mađarskoj štampi, a koje su potvrdili diplomatski izvori u Sarajevu, mađarska jedinica bila je poslana u Banju Luku s ciljem da u slučaju nužde izvuče Dodika ako bi morao bježati.
Za sada do toga nije došlo, ali izvori tvrde da je Dodikova porodica u proteklim mjesecima kontaktirala visokog zapadnog zvaničnika kako bi pregovarala o uslovima za njegov odlazak iz zemlje. Ipak, iako mogućnost egzila postoji, veća je vjerovatnoća da će Dodik pokušati zadržati vlast, oslanjajući se na zaštitu svoje paravojne policije i osporavati legitimitet institucija BiH.
Situacija je postala posebno napeta u aprilu, kada je SIPA pokušala uhapsiti Dodika zbog usvajanja zakona koje su čak i njegovi raniji saveznici smatrali ekstremnim. Međutim, do hapšenja nije došlo jer su pripadnici policije RS spriječili državne policajce (SIPA) u Istočnom Sarajevu.
Ako apelacioni sud potvrdi presudu iz februara, Dodiku bi formalno bio zabranjen politički rad, što bi moglo izazvati vanredne predsjedničke izbore u RS i eventualni politički zaokret u kojem bi opozicija mogla pokušati prevazići etničke podjele i obnoviti evropski put BiH. Također, moguće je da bi se tada mogla ponovo pokušati realizirati njegova fizička smjena uz pomoć međunarodnih snaga, prije svega EUFOR-a.
U razgovoru za medije, bivši ministar vanjskih poslova BiH i član opozicione Partije demokratskog progresa, Igor Crnadak, rekao je: “Jedina misterija je da li će Dodik prihvatiti presudu i napustiti kabinet predsjednika, ili će se oglušiti. Mislim da niko ne zna šta će učiniti.” Crnadak je poručio Dodiku da bi, ukoliko voli svoj narod, trebalo da se sam preda i “bori za svoju nevinost pred sudom”.
Visoki predstavnik Christian Schmidt tvrdi da je kriza još uvijek politička, a ne sigurnosna, ali upozorava da situacija zahtijeva ozbiljne diplomatske napore. Prošle sedmice, u izvještaju Vijeću sigurnosti UN, Schmidt je apelovao na međunarodnu zajednicu da hitno reagira kako bi se izbjegao kolaps. Tokom njegovog obraćanja, ruska delegacija je napustila salu, dok je srpska članica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, doputovala u New York kako bi pokušala osporiti Schmidtov legitimitet, nazivajući ga “diktatorom”.
Evropska unija zasad nije uspjela usaglasiti zajednički odgovor. Mađarska, uz podršku Hrvatske, blokira uvođenje sankcija Dodiku. Ipak, sankcije su pojedinačno uvele Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Poljska i Litvanija. Dodik je računao na povratak Donalda Trumpa na vlast kako bi američke sankcije bile ukinute, ali ta nada se zasad nije ispunila.
Politički analitičar Jasmin Mujanović ocjenjuje da je ovo “najopasniji trenutak za Bosnu i Hercegovinu od kraja rata”. Dodik je, kako kaže, ili na putu ka hapšenju – ili bijegu.
Uoči obilježavanja godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je 1995. prekinuo rat u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, BiH se ponovno nalazi na ivici ozbiljne destabilizacije. Iako je Dejton zaustavio krvoproliće, njegovi kritičari već decenijama upozoravaju da je zemlju ostavio podijeljenom i paraliziranom, podložnom manipulacijama etnonacionalističkih elita koje sada prijete da potkopaju i posljednje temelje mira.