Gostujući u emisiji “Istraga sedmice“ na Hayat televiziji, istraživač ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini i osnivač Istraživačko-dokumentacionog centra iz Sarajeva Mirsad Tokača govorio je o pokušajima manipulacije ratnim žrtvama, negiranju genocida u Srebrenici, ali i pritiscima na građane koji ističu državne simbole Bosne i Hercegovine.
Posebnu pažnju u razgovoru privukao je slučaj fotografije dječaka koja je godinama bila izložena u Memorijalnom centru u Potočarima uz tvrdnje da predstavlja srpsku žrtvu stradanja u okolini Srebrenice. Tokača je kazao da se radi o još jednom primjeru zloupotrebe i manipulacije podacima o žrtvama rata.
Govoreći o fotografiji dječaka predstavljenog kao Miroslav Milivojević, Tokača je naveo da je odmah provjerio podatke u bazi Istraživačko-dokumentacionog centra.
“Ovakvih slučajeva koliko god hoćete. Imate različite oblike manipulacija, podmetanja, relativizacija, pravljenja balansa i tako dalje. Dakle, ovaj dečko se ne nalazi. Pošto sam vidio na X ovu objavu, odmah sam otišao u bazu podataka. On se ne nalazi u našoj bazi koja je vrlo precizna“, rekao je Tokača.
Dodao je da njegov centar raspolaže obimnom dokumentacijom o civilnim i vojnim žrtvama, uključujući podatke iz različitih izvora.
“Došao sam davno, još prije skoro 20 godina, u ranoj fazi istraživanja ljudskih gubitaka, do baze Vojske Republike Srpske, svih njihovih vojnih gubitaka. Dodatno su rađena istraživanja civilnih žrtava i tako dalje. Ti podaci su daleko precizniji nego čak i podaci nekih centara koji se time bave“, naveo je.
Prema njegovim riječima, cilj manipulacija žrtvama jeste stvaranje lažnog izjednačavanja odgovornosti i pokušaj pravljenja kontrapunkta genocidu u Srebrenici.
“Imate pokušaje da se stvori kontrapunkt Srebrenici. To se radi na dva načina. Prvo tako što se pokušavaju povećati cifre onih koji su stradali u takozvanoj regiji Birač“, kazao je Tokača.
Naglasio je da iza svakog broja žrtava stoji konkretan čovjek, ime i životna priča.
“Ovi brojevi nisu samo brojevi. Tu se nalaze identiteti ljudi. Godinama govorim da je važno vratiti ljudima koji su smrtno stradali njihove identitete. Oni nisu brojevi. Za mene nikada nisu bili“, poručio je.
“Genocid nije pitanje broja žrtava, nego namjere“
Tokača je govorio i o pokušajima umanjivanja razmjera genocida u Srebrenici i širem kontekstu zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Istakao je da genocidna namjera nije nastala u julu 1995. godine, već da je bila prisutna od početka rata.
“Nije to samo Srebrenica. To je čitav jedan region. Ne smijemo pristati na to da je to općinski genocid. To je genocid u kojem su stradali ljudi od Višegrada, Žepe, Bratunca, Zvornika, Vlasenice i tako dalje“, rekao je.
Prema njegovim riječima, broj žrtava nije jedini kriterij za utvrđivanje genocida.
“Mi jesmo postigli veliki uspjeh pred Međunarodnim sudom jer su rijetki slučajevi da tako mala država uspije dokazati genocid. Za sva vremena je skinut koncept da je kvantitet presudan. U Konvenciji o genocidu nije bitan broj, nego namjera“, istakao je Tokača.
Upozorio je da manipulacije brojevima i identitetima žrtava nanose štetu upravo ljudima koji su stradali.
“Nama nije potrebno nikakvo preuveličavanje. Mi vrlo precizno znamo šta se desilo, kada se desilo, gdje se desilo i ko su žrtve. U bazi imamo preko 40.000 fotografija žrtava, opise i druge podatke“, kazao je Tokača.