Premijer Kosova u tehničkom mandatu i lider Samoopredjeljenja Albin Kurti izjavio je da će Kosovo formirati zajedničku vojnu jedinicu sa Oružanim snagama Republike Albanije, što je izazvalo oštre reakcije u Beogradu.
Na sjednici Glavnog odbora Samoopredeljenja, održanoj u Prištini, Kurti je predstavio plan za jačanje kosovske vojske i širenje međunarodnih partnerstava, dok se zemlja već devet mjeseci nalazi u dubokoj političko-ustavnoj krizi.
“Za našu vojsku u naredne četiri godine izdvojit ćemo više od milijardu eura”, poručio je Kurti, najavivši ubrzano regrutovanje novih kadeta, među kojima bi trebalo da bude i hiljadu žena. Takođe je najavio funkcionalizaciju fabrike municije, razvoj vojne industrije i program “sveobuhvatne odbrane” kojim bi svaki dobrovoljni rezervista bio obučavan i opremljen za slučaj mobilizacije.
Govoreći o spoljnoj politici i sigurnosti, Kurti je istakao da Kosovo planira udvostručiti broj vojnih atašea i potpisati nove SOFA sporazume, što smatra koracima ka članstvu u NATO. Posebno je naglasio nastavak strateške saradnje sa SAD-om, Velikom Britanijom, Njemačkom, Francuskom, Italijom, Turskom i članicama EU.
Kurti je podsjetio i na zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji podnesen 2022. godine, ističući da je cilj Kosova da do 2030. završi proces integracija i postane punopravna članica Unije.
Reakcija Beograda
Dan nakon Kurtijevih izjava oglasio se vršilac dužnosti direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković, koji je najavu zajedničke vojne jedinice sa Albanijom ocijenio kao “direktnu prijetnju Srbiji i srpskom narodu”.
“Riječ je o još jednom koraku Prištine ka stvaranju takozvane Velike Albanije i destabilizaciji regiona”, poručio je Petković, dodajući da međunarodna zajednica ignoriše “zveckanje oružjem” i saveze koje Priština sklapa sa NATO članicama.
On je naglasio da je prema Rezoluciji 1244 Savjeta bezbjednosti UN jedina legalna vojna formacija na Kosovu KFOR, te da je svaki pokušaj transformacije Kosovskih bezbjednosnih snaga (KBS) u vojsku ili formiranje novih saveza kršenje međunarodnog prava.
“Uprkos prijetnjama Albina Kurtija, Beograd će nastaviti da se ponaša odgovorno, da čuva mir i štiti srpski narod, insistirajući na punom poštovanju Rezolucije 1244”, poručio je Petković.
Kosovske sigurnosne snage su od 2018. u procesu transformacije u vojsku, što je tada ozakonjeno usvajanjem tri posebna zakona. Međutim, formalnu podršku tom procesu NATO nije dao, iako pojedine zemlje članice, poput Belgije, priznaju kosovske vojne atašee i sarađuju sa KBS-om.
Prema sporazumu iz 2013. između Prištine i NATO-a, KBS ne može ući na sjever Kosova bez odobrenja komandanta KFOR-a, iako su prošlog ljeta uz posebnu dozvolu učestvovali u operaciji izvlačenja tijela utopljenika.