Planirani trilateralni sastanak u Briselu između kosovskog premijera Albina Kurtija, srbijanskog predsednika Aleksandra Vučića i predstavnika Evropske unije nije održan. Razlog tome su tri uslova koje je Kurti postavio, a koji nisu ispunjeni.
Kosovski premijer je nakon bilateralnih razgovora u sedištu EU detaljno obrazložio svoje zahtjeve. “Tražio sam jamstva dobre vjere i dobre volje koja omogućuju provedbu sporazuma,” izjavio je Kurti, naglašavajući da bez njih nema implementacije dogovorenog.
Prvi uslov je potpisivanje Osnovnog sporazuma. Kurti smatra da samo formalno potpisivanje ovog dokumenta može doneti pravnu sigurnost i poništiti prethodna kršenja. Drugi zahtjev se odnosi na povlačenje pisma bivše premijerke Srbije Ane Brnabić, u kojem se navodi da Srbija ne prihvata nezavisnost Kosova, njegovo mjesto u UN-u i teritorijalni integritet.
Treći i možda najkontroverzniji uslov je izručenje Milana Radoičića. “Ne možemo oživeti ubijenog policijskog narednika Afrima Bunjakua, ali Srbija nam mora predati Milana Radoičića,” naglasio je Kurti, referirajući se na septembar 2023. godine kada se dogodio teroristički napad u Banjskoj i Zvečanu.
“Vjerujem da Milan Radojičić mora biti predan kosovskim vlastima, inače se u regiji neće dogoditi normalizacija odnosa, mir u regiji. Radi se o kršenju članka 2. i članka 3. Temeljnog ugovora, stoga ne vidimo alternative, kompromise ili ustupke vladavini prava i pravdi.
Temeljni ugovor je napadnut i danas smo ga odbranili. Temeljni ugovor je na udaru nepotpisivanja, na udaru je Brnabićkinog pisma i na udaru je slobode Radojičića, koji inače nastavlja vježbe i obuku za nove napade u Srbiji. Dakle, za normalizaciju odnosa rekli smo da su ta tri jamstva nužna. Dakle, idemo razgovarati o sljedećem redoslijedu, ali za provedbu je potrebno poštovanje, potrebna je zaštita Temeljnog ugovora, za što sam siguran da će se postići upravo ovim što smo danas rekli i na čemu također zahvaljujem gosp. Josep Borell, koji je vrlo adekvatno pobrojao ono što smo mu rekli, jasno ih je citirao, ali mi to ne bismo nazvali uvjetima, nego jamstvima dobre volje i dobre vjere”, kazao je Kurti.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borrell pripisao je odgovornost za neodržavanje sastanka Kurtiju. Međutim, kosovski premijer ostaje pri svom stavu, ističući da se od posljednjeg trilateralnog sastanka “mnogo toga dogodilo”.
Kurti je podsjetio da su Osnovni sporazum i Aneks o implementaciji “istaknuto postignuće u spoljnoj politici Republike Kosovo” koje vodi ka de facto priznanju od strane Srbije. Uprkos trenutnom zastoju, najavljena je rasprava glavnih pregovarača početkom jula.
Ova situacija dodatno komplikuje već složene odnose između Kosova i Srbije. Ostaje da se vidi kako će EU, u ulozi posrednika, odgovoriti na ovaj novi izazov i da li će biti prostora za kompromis u narednom periodu.