Prvostepena presuda predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku, izrečena 26. februara zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita, izazvala je burne reakcije u političkim krugovima regiona. Umjesto smirivanja tenzija, Dodik je odgovorio radikalnim porukama, prijetnjama secesijom i najavom nestanka Bosne i Hercegovine.
Admir Lisica, doktorand na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i istraživač međunarodnih odnosa, smatra da Dodikovim planovima ne ide u prilog činjenica da dio opozicije u Republici Srpskoj odbija biti dio njegovih separatističkih ideja. Prema njegovim riječima, potvrda zabrane političkog djelovanja na drugostepenoj presudi značila bi kraj Dodikove političke karijere.
“Dodik je svjestan da otcjepljenje Republike Srpske nije moguće mirnim putem. On će pokušati izazvati provokacije kako bi uvukao bosanske Srbe u problem, ali mu ne ide u prilog što prodržavne snage ne nasijedaju na njegove poteze”, ističe Lisica u razgovoru za Portal Analitika.
Ugrožavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma
Dodik je nakon presude u više navrata pominjao razgraničenje, što Lisica tumači kao pokušaj jednostranog uništavanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH. “Svaka promjena postojećeg stanja znači nestanak entiteta Republike Srpske. Pokušaj njenog otcjepljenja nije moguć bez sukoba”, naglašava Lisica, dodajući da su Dodikove separatističke ambicije nalik na tzv. Kiparski scenario.
Nakon izricanja presude, Banjaluku je posjetio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, dok su nekoliko dana kasnije podršku Dodiku iskazali i lideri crnogorskih prosrpskih snaga, Andrija Mandić i Milan Knežević. Lisica ocjenjuje da se radi o klasičnom pokušaju miješanja u unutrašnje stvari BiH.
“Andrija Mandić je pokazao da djeluje kao destruktivan faktor, prilagođavajući svoje poteze željama Beograda i Moskve. On je već bio dio pokušaja državnog udara u Crnoj Gori, a sada podržava Dodikove pokušaje destabilizacije BiH”, smatra Lisica.
Srbija kao ključni faktor destabilizacije
Vučićeva odluka da sazove sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost povodom Dodikove presude, prema Lisici, potvrđuje hegemonističke pretenzije Srbije.
“Srbija nastavlja pokušavati nametnuti se kao hegemon, što ukazuje posljednje djelovanje Beograda. Sjednica vijeća za nacionalnu bezbjednost bi se trebala sazivati kada je Srbija ugrožena unutar svojih granica, a ne kada ona ugrožava susjednu državu!
To je očito posmatranje dijela Bosne i Hercegovine kao dijela vlastite teritorije, što ne govori o tome da Srbija na ovim prostorima želi mir! O onome što se davno dogovorila, nema pregovora! Dodik je pokušao kreirati državni udar i sada bi o nečemu razgovarao. Razgovarati se moglo godinama unazad, a ne činiti sve da se minimizira država Bosna i Hercegovina.
Vučić usljed problema u svojoj avliji nastoji lopticu prebaciti preko Drine. On se želi nametnuti kao neko ko rješava probleme, ali ih u stvari produbljuje i uvećava! Ovakvo djelovanje Srbije je destruktivno, te je u skladu s provođenjem malignih tačaka sa ‘svesrpskog sabora’, a koje ne poštuju države u regionu”, kaže Lisica.
Dok Zapad, uključujući State Department i EU, poziva na poštovanje sudskih odluka, Rusija otvoreno prijeti. Lisica ističe da EU i Velika Britanija imaju kapacitete da se snažnije pozicioniraju na Zapadnom Balkanu, ali još uvijek nisu preduzele konkretne korake.
“Evropa trenutno djeluje onoliko koliko joj to dozvoljavaju SAD. Pitanje je koliko je EU spremna da se ozbiljno pozabavi Bosnom i Hercegovinom u trenutku kada se unutar nje dešavaju krupne političke promjene i jačanje desnice“, zaključuje Lisica.
Politička i pravna kriza u BiH izazvana Dodikovom presudom ne jenjava. Dok domaće institucije nastoje sačuvati ustavni poredak, Dodik i njegovi saveznici iz Srbije i Crne Gore pokušavaju maksimalizirati političku moć kroz destabilizaciju države. Uloga međunarodne zajednice, posebno EU i SAD, ključna je u narednim mjesecima kako bi se osigurao mir i spriječilo urušavanje Dejtonskog sporazuma.