Nakon usvajanja takozvanog “Inzkovog zakona”, broj slučajeva negiranja genocida u Bosni i Hercegovini je značajno umanjen, ali ne i sveden na nulu, navodi se u Izvještaju Memorijalnog centra Srebrenica o negiranju genocida u Srebrenici 2022, koji je zasnovan na monitoringu i zastupljenosti negiranja genocida u periodu maj 2021. – maj 2022. godine.
Izvještaj je rađen u okviru projekta “Istina, dijalog, budućnost” koji je podržan od strane Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, a monitoringom je zabilježeno da najveći broj slučajeva negiranja genocida dolazi iz Republike Srbije, gdje je zabilježeno 476 slučajeva negiranja.
“Tekst na kojem sam radio predstavlja komparativnu analizu dva međusobno suprotna institucionalna stava Republike Srpske kad je riječ o genocidu počinjenom u Srebrenici. U vremenskom rasponu od 18 godina, nakon rata, ovaj entitet je radikalizirao svoje pozicije te etički i pravni odnos prema genocidu i etničkom čišćenju podredio dugoročnim strategijama Srbije, države koja također odbija priznati sudski utvrđeni genocid nad Bošnjacima. Izvještaj koji je publiciran predstavlja snažan alat u detektovanju problema koje društvo ima u procesu suočavanja s prošlošću”, poručio je Nikola Vučić, jedan od koautora Izvještaja.
Mediji negatori genocida
U procesu obrade podataka mediji su podijeljeni u dvije grupe: platforma za negiranje i direktno negiranje genocida. Platforma podrazumijeva medij putem kojeg se čin negiranja genocida komunicira s javnošću, dok je negiranje genocida od strane medija slučaj kada sam medij učestvuje u negiranju genocida.
Ono što je interesantno, jeste činjenica da su u vrhu najčešćih medija u negiranju genocida u Srebrenici oni koji su godinama poseban prostor pružali isključivo dvojici bošnjačkih političara iz Sandžaka, a do ove godine ti mediji dobijali su novac i iz gradskog budžeta Novog Pazara.
Tako su tabloidi Alo, Kurir i provladine “Večernje novosti”, koji su u 2020. godine čak imali i rekordan broj tekstova u kojima je prekršen Kodeks novinara, dobili sredstva za sufinansiranje iz budžeta Grada Novog Pazara. Alo 600.000, Kurir 300.000 i “Večernje novosti” 250.000 dinara.
Ukupan broj medija koji su negirali ili poslužili kao platforma za negiranje genocida je 69. Kao najžešći negatorski mediji izdvajaju se srbijanski “Alo”, “Informer”, “Novosti”, “Kurir”, “IN4S”, “Pravda”, “Happy TV”, “Objektiv”, “Republika”, “Sputnik”, “Tanjug” i “Standard”.
Među 20 negatorskih medija ulaze i mediji sa sjedištem u bh. entitetu Republika Srpska, a to su RTRS, agencija Srna, Glas Srpske, ATVBL i Nezavisne novine, navodi se.
“Tokom godine dana monitoringa za Izvještaj, zabilježen je skoro trostruki broj negiranja genocida u Srebrenici u odnosu na prošlogodišnji izvještaj. Zanimljivo je da je od donošenja izmjena KZ BiH negiranje smanjeno za preko 80 posto u Bosni i Hercegovini. Potpuno je suprotno u susjednoj Srbiji, gdje je negiranje genocida u naglom porastu. Možemo zaključiti na osnovu podataka iz izvještaja da je izmjena zakona imala efekta u Bosni i Hercegovini, međutim zasigurno bi on bio veći da su za negiranje genocida negatori odgovarali”, kazao je Edin Ikanović, jedan od članova istraživačkog tima.
Ovogodišnji Izvještaj o negiranju genocida u Srebrenici djelo je autorskog tima koji su činili Senad Pećanin, Adem Mehmedović, Kadira Šakić, Edin Ikanović i Nikola Vučić. Saradnici na pripremi izvještaja su bili Emir Suljagić, Nedim Jahić, Zlatan Hajlovac i Imer Muhović. Urednica izdanja na engleskom jeziku je Monica Hanson – Green.
Izvor: Sandzacke.rs/Fena