Na području Kožlja kod Novog Pazara ponovo je nastavljena pretraga terena u potrazi za posmrtnim ostacima osoba koje se vode kao nestale u vezi sa ratom na Kosovu. Na tri identifikovane mikrolokacije na deponiji Golo Brdo 15. septembra nastavljen je rad nadležnih organa Srbije, uz prisustvo stručnjaka EULEX-a, predstavnika Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i predstavnika Prištinske delegacije Radne grupe za nestala lica, u svojstvu posmatrača.
Lokacija je tokom prethodne dvije godine već bila predmet aktivnosti na osnovu naredbe Javnog tužilaštva za ratne zločine, a cilj je provjera informacija prema kojima bi se na tom prostoru mogli nalaziti posmrtni ostaci nestalih.
Kožlje se tako ponovo našlo u centru procesa koji traje više od dvije decenije i u kojem porodice nestalih još čekaju odgovore o sudbini svojih najbližih. Kosovska strana već godinama traži nastavak pretrage ovog područja, dok je Srbija navela da se na lokaciji provjeravaju informacije i da se postupak provodi u okviru aktivnosti Komisije za nestala lica i nadležnih pravosudnih organa. Za sada nema potvrde da su na Golom Brdu pronađeni ljudski posmrtni ostaci. Sama činjenica da je pretraga nastavljena znači da nadležni organi i dalje provjeravaju informacije o mogućnosti njihovog postojanja.
Kuštrim Gara iz kosovske vladine Komisije za nestala lica rekao je za Radio Slobodna Evropa da je Kožlje već godinama među lokacijama za koje Priština traži konkretnu terensku provjeru. Još 2024. godine Srbija je potvrdila pripreme za pretragu deponije Golo Brdo, nakon što je kosovska strana dostavila informacije o mogućnosti da se na toj lokaciji nalaze posmrtni ostaci osoba ubijenih tokom rata na Kosovu. Prema tadašnjim informacijama, podaci o lokaciji prikupljeni su iz više izvora i svjedočenja, dok je EULEX učestvovao kao podrška u forenzičkom dijelu procesa.
Gara sada istovremeno ukazuje na širi problem. Kosovske institucije od Srbije traže pristup listi od 16 lokacija za koje navode da su još ranije evidentirane kao moguća mjesta masovnih grobnica. Prema njegovim riječima, na teritoriji Srbije do sada je potvrđeno pet masovnih grobnica povezanih sa žrtvama rata na Kosovu: Batajnica, Petrovo Selo, Perućac, Rudnica i Kiževak. Ukoliko se tih pet lokacija zaista nalazi na spisku od 16 lokacija na koji se poziva kosovska komisija, iz njihove računice proizlazi da bi ostalo još najmanje 11 lokacija koje bi trebalo provjeriti. Važno je, međutim, naglasiti da ta računica sama po sebi ne znači da je na svih preostalih 11 mjesta potvrđeno postojanje masovnih grobnica.
Pet već poznatih lokacija imaju različit historijat. U Batajnici su 2001. godine pronađeni posmrtni ostaci 744 osobe, dok su u Petrovu Selu pronađeni ostaci više desetina žrtava. Na području Perućca pronađeni su posmrtni ostaci osoba stradalih tokom rata, a kasnije je utvrđeno da je dio tijela prethodno prebacivan s Kosova.
Rudnica kod Raške postala je jedno od ključnih mjesta u procesu pronalaska nestalih, dok je Kiževak dodatno otvorio pitanje lokacija na teritoriji Srbije na kojima bi mogli biti pronađeni ostaci žrtava čija sudbina decenijama nije bila razjašnjena. Radio Slobodna Evropa je ranije naveo da je na teritoriji Srbije od početka 2000-ih pronađeno pet masovnih grobnica sa gotovo hiljadu tijela Albanaca sa Kosova.
Kožlje je, međutim, drugačiji slučaj jer se još uvijek nalazi u fazi provjere. Srpska Komisija za nestala lica saopćila je da se na Golom Brdu trenutno pretražuju tri konkretno identificirane mikrolokacije, a aktivnosti se provode radi provjere informacija o mogućem postojanju posmrtnih ostataka. U proces su uključeni i međunarodni akteri, što znači da se pretraga ne odvija isključivo u okviru domaćih institucija Srbije. Na lokaciji su prisutni stručnjaci EULEX-a, Međunarodni komitet Crvenog krsta i predstavnici prištinske delegacije.
Posebnu pažnju izaziva činjenica da je prostor Golog Brda godinama korišten kao deponija. Upravo zbog toga terenska pretraga nije jednostavna. Riječ je o prostoru na kojem su tokom dugog perioda odlagane velike količine otpada, pa se svaka eventualna potraga mora provoditi sistematski i uz forenzičku procjenu. Još 2024. godine, kada je najavljivana pretraga, bilo je jasno da je riječ o tehnički zahtjevnom lokalitetu. Tada je navedeno da se lokacija nalazi između Novog Pazara i Tutina, približno dvadesetak kilometara od granice sa Kosovom.
U međuvremenu je na istoj deponiji bilo i drugih problema. Tokom jula 2025. godine na Golom Brdu izbio je veliki požar, nakon čega su zdravstvene službe Novog Pazara upozoravale na posljedice požara i probleme povezane sa sanacijom deponije. Velika dubina i kosina prostora otežavale su njegovo nasipanje i sanaciju. Ti podaci dodatno pokazuju koliko je teren složen za bilo kakvu ozbiljnu forenzičku pretragu.
Pitanje Kožlja ne može se odvojiti od šireg problema nestalih iz rata na Kosovu. Prema podacima Međunarodne komisije za nestala lica, krajem augusta 2026. godine još se tragalo za približno 1.600 osoba nestalih u vezi sa sukobom na Kosovu. Međunarodna komisija godinama naglašava potrebu za razmjenom podataka o nestalima i mogućim lokacijama tajnih grobnica, kao i za zajedničkim radom institucija na njihovom pronalasku i identifikaciji.
Upravo je pitanje saradnje Srbije i Kosova jedno od najosjetljivijih u cijelom procesu. Porodice nestalih sa obje strane decenijama čekaju odgovore, dok se institucije međusobno optužuju za nedovoljnu saradnju, nedostupne arhive i neprovjerene informacije. Fond za humanitarno pravo naveo je krajem augusta 2026. godine da formiranje Zajedničke komisije Srbije i Kosova i njen prvi sastanak u januaru nisu doveli do uspostavljanja zajedničkog operativnog rada na terenu.
Dok se u Srbiji ponovo otvaraju pitanja mogućih lokacija, istovremeno su na Kosovu tokom ljeta 2026. godine pronađeni posmrtni ostaci na više lokacija u općini Zubin Potok. Kosovske institucije saopćile su da su na tri lokacije pronađeni i ekshumirani skeletni ostaci za koje se procjenjuje da pripadaju 23 osobe nestale tokom rata 1998. i 1999. godine. Kosovske vlasti povezale su pronađene ostatke sa takozvanom “Grupom intelektualaca”, grupom osoba koje su nestale na području sjevernog Kosova. Konačne identifikacije zavise od DNK analiza i formalnog postupka identifikacije.
Potraga se nastavlja i na drugim lokacijama na Kosovu. Prema navodima Kuštrima Gare, terenske aktivnosti planirane su ili se provode na više mjesta, uključujući područje Srbice, Sjeverne Mitrovice, Prizrena, Đakovice i Peći. Kod takvih pretraga, međutim, posebno je važno razlikovati lokacije na kojima postoje konkretne informacije od onih koje su tek predmet sumnje. Gara je i sam upozorio da svako iskopavanje može dovesti do pronalaska kostiju, ali da to ne znači automatski da su pronađeni ostaci povezani sa ratnim žrtvama.
Ista opreznost potrebna je i kada je riječ o lokacijama u Srbiji. Postojanje spiska od 16 mjesta, ukoliko se potvrdi njegova sadržina i status, jeste važna informacija za buduće istrage, ali ne predstavlja dokaz da se na svakoj od tih lokacija nalaze masovne grobnice. Isto važi i za Kožlje. Tek terenska pretraga, eventualni pronalazak posmrtnih ostataka, forenzička obrada i DNK identifikacija mogu dati odgovor o tome šta se na konkretnoj lokaciji nalazi i kome pronađeni ostaci pripadaju.
Zbog toga nastavak pretrage Golog Brda ima značaj koji prevazilazi samu lokaciju kod Novog Pazara. Za porodice nestalih svaki novi teren predstavlja mogućnost da nakon više od dvije decenije dobiju odgovor koji čekaju. Za institucije je to istovremeno test spremnosti da provjere svaku relevantnu informaciju, bez obzira na to gdje se ona nalazi i kojoj strani odgovara.
U cijelom procesu najvažnije bi trebalo biti ono što se može dokazati. Kožlje trenutno jeste lokacija koja se ponovo pretražuje, ali još nije potvrđeno da se na njoj nalaze posmrtni ostaci. Pet masovnih grobnica na teritoriji Srbije jesu dokumentovane i povezane sa žrtvama rata na Kosovu, ali iz toga se ne može automatski izvesti zaključak da na još 11 mjesta postoje masovne grobnice. Lista, ako bude dostupna i provjerena, može biti početak novih istraga, a ne njihov konačni rezultat.
Više od 1.600 ljudi i dalje se vodi kao nestalo u vezi sa ratom na Kosovu. Iza tog broja nalaze se konkretna imena, porodice i decenije čekanja. Zato svaka nova pretraga, bilo kod Novog Pazara, na Kosovu ili na nekoj drugoj lokaciji, ima smisla samo ako vodi prema jednom cilju: da se utvrdi sudbina nestalih i da porodice konačno dobiju odgovor gdje se nalaze njihovi najbliži.