Kosovsko Specijalno tužilaštvo i Institut za sudsku medicinu saopćili su da su na lokacijama u općini Zubin Potok, gdje se sumnja na postojanje masovnih grobnica, preliminarno identificirani koštani ostaci za koje se vjeruje da bi mogli pripadati najmanje 23 osobe.
“Potpuna identifikacija bit će izvršena nakon završetka forenzičkih ispitivanja i relevantnih procedura“, navedeno je u saopćenju.
Premijer Kosova u tehničkom mandatu Albin Kurti ranije je izjavio da bi posmrtni ostaci pronađeni u Maloj Kaludri mogli pripadati grupi od 23 Albanca koji su nestali na tom području 1999. godine. Riječ je o grupi poznatoj kao „mitrovački intelektualci“, koja se vodi kao nestala od 19. aprila 1999. godine.
Među nestalima su bili ljekari, profesori, advokati i stručnjaci različitih profila.
Sestra jednog od nestalih, ljekara Adema Ademija, nakon početka iskopavanja izjavila je za Radio Slobodna Evropa da vjeruje da bi na toj lokaciji mogli biti pronađeni članovi grupe kojoj je pripadao njen brat.
“Govorim sebi, nesumnjivo, 100 posto, da je to grupa mog brata Adema Ademija. Mislim da će nam se poslije ovoga naše duše smiriti, imat ćemo grob gdje ćemo za praznik, rođendan ili Bajram moći da donesemo buket cvijeća i ispričamo se s njim“, rekla je Ljutfije Ademi-Vokši.
Iskopavanja u Zubinom Potoku počela su 28. jula i obavljena su na lokacijama Mala Kaludra, Jakupi i još jednoj lokaciji u toj općini na sjeveru Kosova. Akcija je uslijedila nakon dvogodišnje istrage o sumnji na ratne zločine, prenosi RSE.
Kosovske vlasti su 15. augusta saopćile da su u Kaludri prethodno pronađeni posmrtni ostaci najmanje tri osobe.
U okviru istrage trenutno se ispituju tri osobe – J.R., M.J. i M.B. – koje se sumnjiče za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i nalaze se u pritvoru. Prema navodima kosovskih vlasti, za jednog od osumnjičenih postoji sumnja da je tokom rata bio aktivni pripadnik Jugoslovenske vojske.
Prema podacima Instituta za ratne zločine na Kosovu, 1.577 osoba i dalje se vodi kao nestalo iz perioda rata 1998–1999. godine, dok je ukupno dokumentirano 12.230 ratnih žrtava.
Kosovske vlasti su u više navrata pozivale Srbiju na saradnju u rasvjetljavanju sudbine nestalih, uključujući i pristup vojnim arhivama za koje smatraju da bi mogli sadržavati informacije o lokacijama potencijalnih masovnih grobnica.
Izvor: RSE